Wikipedija

Aage Niels Bohr: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Nadopunio Aage Niels Bohr
Redak 1:
{{Znanstvenik
[[File:Bohr,Aage_1963_Kopenhagen.jpg|thumb|Aage Niels Bohr (1963)]]
| ime = Aage Niels Bohr
'''Aage Niels Bohr''' ([[Kopenhagen]], [[19. lipnja]] [[1922]].) sin je Margrethe i [[Niels Bohr|Nielsa Bohra]]. Odrastao je među [[fizičar]]ima kao što su [[Wolfgang Pauli]] i [[Werner Heisenberg]], pa je i sam postao istaknut [[atomska fizika|atomski fizičar]] te je [[1975]]. dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. 1946. je počeo raditi na [[Institut Niels Bohr|Institutu Niels Bohr]] pri kopenhagenskom sveučilištu. Bio je direktor instituta od [[1963.]] do [[1970.]].
| slika = Aage Bohr.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[19. lipnja]] [[1922]].
| mjesto_rođenja = [[Kopenhagen]], [[Danska]]
| datum_smrti = [[9. rujna]] [[2009]].
| mjesto_smrti = [[Kopenhagen]], [[Danska]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost = [[Danci|Danac]]
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = [[Projekt Manhattan]] <br> Sveučilište Columbia u [[New York]]u <br> [[Sveučilište u Kopenhagenu]] <br /> Institut za teorijsku fiziku
| alma_mater = [[Sveučilište u Kopenhagenu]]
| doktorski_mentor = [[Julian Seymour Schwinger]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = Model ljusaka ili asimetričnost [[atomska jezgra|atomske jezgre]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] ([[1975]].)
| religija =
| fusnote = Sin [[Niels Bohr|Nielsa Bohra]]
}}
 
'''Aage Niels Bohr''' ([[Kopenhagen]], 19. lipnja 1922. – Kopenhagen, 9. rujna 2009.), danski [[fizičar]]. Sin [[Niels Bohr|Nielsa Bohra]]. [[Diploma|Diplomirao]] (1946.) na [[Sveučilište u Kopenhagenu|Sveučilištu u Kopenhagenu]]. [[Profesor]] na Sveučilištu u Kopenhagenu (od 1958. do 1981.) i ravnatelj Instituta za teorijsku fiziku (od 1963.do 1970.). Započeo istraživati model strukture ljusaka u [[atomska jezgra|atomskoj jezgri]] s [[Maria Goeppert-Mayer|M. Goeppert-Mayer]] i [[Hans Daniel Jensen|H. D. Jensenom]]. U suradnji s Benom Royem Mottelsonom razvio je nuklearni model kvadrupolnih kolektivnih gibanja, model vezanja čestica i titranja te rotacijski model deformiranih jezgara. Za otkriće povezanosti između kolektivnoga i čestičnoga gibanja u atomskim jezgrama i za razvoj teorije nuklearne strukture koja počiva na toj povezanosti dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] (1975.) s [[Ben Roy Mottelson|B. R. Mottelsonom]] i [[James Rainwater|J. Rainwaterom]]. U jednom od ključnih radova surađivao s hrvatskim fizičarom [[Gaja Alaga|G. Alagom]] te tijekom tri desetljeća pomagao razvoj hrvatske [[Teorijska fizika|teorijske fizike]]. Bio je dopisni član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] ili HAZU (ondašnji JAZU) od 1977. <ref> '''Bohr, Aage Niels''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8430] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref> A. N. Bohr je odrastao je među [[fizičar]]ima kao što su [[Wolfgang Pauli|W. Pauli]] i [[Werner Heisenberg|W. Heisenberg]], pa je i sam postao istaknut [[atomska fizika|atomski fizičar]]. Bohr je [[1948]]. u Kopenhagenu radio s [[Ben Roy Mottelson|B. R. Mottelsonom]] i [[James Rainwater|J. Rainwaterom]] na [[monografija|monografiji]] s pregledom tadašnjih spoznaja o atomskoj strukturi. Prvi svezak, ''Kretanje pojedinačnih čestica'', izdan je [[1969]]., a drugi svezak, ''Atomske deformacije'', [[1975]].
Bohr je [[1948]]. u Kopenhagenu radio s [[Ben Roy Mottelson|Benom Mottelsonom]] i [[James Rainwater|Jamesom Rainwaterom]] na [[monografija|monografiji]] s pregledom tadašnjih spoznaja o atomskoj strukturi. <br>
Prvi svezak, "Kretanje pojedinačnih čestica", izdan je [[1969]]., a drugi svezak, "Atomske deformacije", [[1975]]. Zbog rada na tom projektu i suradnje u atomskoj teoriji sva trojica su [[1975]]. dobila Nobelovu nagradu za fiziku, zbog istraživanja kako u kvantnoj mehanici opisati [[nukleon]]e koji se vrte oko oscilirajuće rotirajuće kapljice <!-- u originalu: droplet -->. <br>
Jedan je od temeljaca tog rada i Bohrovo suotkrivanje [[1955.]] [[K-izborna pravila|K-izbornih pravila]] i pravila intenziteta za beta- i gama-prijelaze u deformiranim jezgrama, zajedno s hrvatskim fizičarem [[Gaja Alaga|Gajom Alagom]] i američkim fizičarem [[Ben Roy Mottelson|Mottelsonom]].
 
== Model ljusaka ==
{{glavni|Atomska jezgra}}
[[datoteka:Stdef2.png|200px|lijevo|mini|Model tekuće kapljice [[Atomska jezgra|atomske jezgre]].]]
'''Model ljusaka''' opisuje jezgru atoma kao da je izgrađena od međusobno neovisnih ljusaka [[proton]]a i [[neutron]]a djelomično analognih ljuskama koje opisuju raspored [[elektron]]a u [[atom]]u. Razvila ga je [[Maria Goeppert-Mayer|M. Goeppert-Mayer]] (1949.). Stabilnost jezgre ovisi o broju [[nukleon]]a, a najstabilnije su jezgre punih ljusaka koje imaju [[magični broj]] protona i neutrona. One su i sferno simetrične. Nuklearna deformacija u modelu ljusaka je odstupanje jezgre od sferične ili osne simetrije; povezana je s kolektivnim gibanjima nukleona. Ona dovodi do pobuđenja [[Valencija (kemija)|valentnih]] nukleona, ali i do [[dinamika|dinamičkih]] [[deformacija]] ([[vibracije|vibracija]]) te [[statika|statičkih]] deformacija ([[rotacija]]). Za razvoj modela deformiranih jezgri zaslužni su [[Gaja Alaga|G. Alaga]] te A. N. Bohr, [[Ben Roy Mottelson|B. R. Mottelson]] i [[James Rainwater|J. Rainwater]].
 
== Vanjske povezniceIzvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
*[http://public.carnet.hr/zuh/od1874/pznan/Fizikak.htm Izbor izložbe Znanost u Hrvata] Razvoj hrv. fizike od 1875.
 
Line 15 ⟶ 42:
{{GLAVNIRASPORED:Bohr, Aage Niels}}
[[Kategorija: Danski znanstvenici]]
[[Kategorija: Fizičari|Bohr, Aage Niels]]
[[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku|Bohr, Aage Niels]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Aage_Niels_Bohr"