Državni arhiv u Bjelovaru: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 29:
=== Radni prostori i spremišta ===
U 21. stoljeće Državni arhiv u Bjelovaru ušao je sa projektom izgradnje novog arhivskog spremište. Naime, već krajem 1980-tih uočena je potreba za proširenjem spremišnog prostora zbog povećanja količine preuzetog gradiva no tek 2000. godine projekt je ušao u srednjoročni program financiranja javnih potreba u kulturi. Ubrzo su Ministarstvo kulture i djelomično Bjelovarsko-bilogorska županija osigurali sredstava pa 2002. godine počinje gradnja. Već 2004. godine prvo suvremeno i namjenski građeno arhivsko spremište u Republici Hrvatskoj, kapaciteta 800 m2 površine sa smještajnim kapacitetom preko 4000 d/m gradiva bilo je dovršeno i spremno za useljenje. U novom spremištu danas su pohranjeni svi arhivski fondovi i zbirke, uz koje se nalazi i nesređeno gradivo, čitaonica, te radne prostorije.
Tokom 2008. godine počele su pripreme za osnivanje nove Bjelovarsko-križevačke biskupije. Kako se zgrada arhiva nalazi upravo uz crkvu Svete Terezije Avilske, Vlada Republike Hrvatske odlučila je darovati zgradu Arhiva i novo spremište za potrebe biskupije.<ref>zgrada Arhiva datira iz 1772. godine kada je izgrađena za potrebe pijarističkog kolegija i škole </ref> Iseljenje svih radnih prostora i gradiva iz spremište u glavnoj zgradi dovršeno je krajem 2010. godine.<ref>Sporazum o donaciji Vlade RH, Državnog arhiva u Bjelovaru, Zagrebačke nadbiskupije i Župe sv. Marka Križevčanina iz Zagreba, klasa 940-01/09-03/01 </ref> Novo spremište ostaje na korištenje Arhiva idućih 15 godina do kada treba izgraditi novu arhivsku zgradu sa spremišnim prostorom na novoj lokaciji. Radni prostori trenutno su izmješteni na
[[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]]
|