Državni arhiv u Bjelovaru: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 29:
=== Radni prostori i spremišta ===
U 21. stoljeće Državni arhiv u Bjelovaru ušao je sa projektom izgradnje novog arhivskog spremište. Naime, već krajem 1980-tih uočena je potreba za proširenjem spremišnog prostora zbog povećanja količine preuzetog gradiva no tek 2000. godine projekt je ušao u srednjoročni program financiranja javnih potreba u kulturi. Ubrzo su Ministarstvo kulture i djelomično Bjelovarsko-bilogorska županija osigurali sredstava pa 2002. godine počinje gradnja. Već 2004. godine prvo suvremeno i namjenski građeno arhivsko spremište u Republici Hrvatskoj, kapaciteta 800 m2 površine sa smještajnim kapacitetom preko 4000 d/m gradiva bilo je dovršeno i spremno za useljenje. U novom spremištu danas su pohranjeni svi arhivski fondovi i zbirke, uz koje se nalazi i nesređeno gradivo, čitaonica, te radne prostorije.
Tokom 2008. godine počele su pripreme za osnivanje nove Bjelovarsko-križevačke biskupije. Kako se zgrada arhiva nalazi upravo uz crkvu Svete Terezije Avilske, Vlada Republike Hrvatske odlučila je darovati zgradu Arhiva i novo spremište za potrebe biskupije.<ref>zgrada Arhiva datira iz 1772. godine kada je izgrađena za potrebe pijarističkog kolegija i škole </ref> Iseljenje svih radnih prostora i gradiva iz spremište u glavnoj zgradi dovršeno je krajem 2010. godine.<ref>Sporazum o donaciji Vlade RH, Državnog arhiva u Bjelovaru, Zagrebačke nadbiskupije i Župe sv. Marka Križevčanina iz Zagreba, klasa 940-01/09-03/01 </ref> Novo spremište ostaje na korištenje Arhiva idućih 15 godina do kada treba izgraditi novu arhivsku zgradu sa spremišnim prostorom na novoj lokaciji. Radni prostori trenutno su izmješteni na jošTrgu dvijeEugena odvojeneKvaternika lokacije6 koje su arhivuArhivu dodijeljene od strane grada na korištenje.
 
[[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]]