Razlika između inačica stranice »Sukcesija država«

Dodano 2.795 bajtova ,  prije 1 godinu
m
uklonjena promjena suradnika 84.2.6.166 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Pera detlic
m (uklonjena promjena suradnika 84.2.6.166 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Pera detlic)
Oznaka: brzo uklanjanje
* '''pripajanje''' - obostrani akt kojim se država dobrovoljno pripaja drugoj državi. Pripajanjem se gubi identitet zemlje prethodnice.
* '''aneksija''' - jednostani akt kojim neka država na silu pripaja drugu državu, primjer za to je kada je [[Njemačka]] 1938. godine aneksirala [[Austrija|Austriju]] (''[[Anschluss]]''), ili kada je [[Rusija]] 1940. godine aneksirala neovisne baltičke države ([[Litva|Litvu]], [[Latvija|Latviju]] i [[Estonija|Estoniju]]). Postoji tzv. djelomična aneksija, no akt aneksije mora biti međunarodno priznat inače nema pravnog učinka. Tako je [[Italija]] za vrijeme [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pripojila dijelove dalmatinske obale koje je kasnije morala vratiti. Aneksijom se gubi identitet zemlje prethodnice.
* '''ujedinjenje''' - dvije ili više država se ujedine u jednu novu (sljednicu), pri čemu države prethodnice gube identitet, a sljednica dobica novi identitet. Tako se [[Pruska]] 1871. ujedinila sa njemačkim samostsamostalnim kneževinama u [[Njemačko Carstvo|stvo]], te je od konfederacije nastala federacija. 1918. godine tako se i [[Država SHS]] ujedinila sa [[Kraljevina Srbija|SrSrbijom]] (kojoj se prije toga pripojili [[Srijem]], [[Vojvodina]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crna Gora]]).
* ''' ustup''' ili '''cesija''' - ustupanje dijela teritorija države prethodnice državi sljednici kod čega ne dolazi do promjene identiteta niti jedne od država. Do cesije dolazi uglavnom zbog ratnih zbivanja, a ustupanje se vrši činom potpisivanja mira koji je samo dokaz o faktičnom stanju odnosno [[okupacija|okupaciji]]. Tako je Italija 1948. godine [[Pariški mirovni ugovori (1947.)|mirom u Parizu]] morala vratiti Jugoslaviji dijelove [[Dalmacija|Dalmacije]] ([[Zadar]], [[Rijeka|Rijeku]]), te [[Istra|Istru]] (sjeverna granica utvrđena tek [[Osimski ugovor|Osimskim ugovorom]] 1975. godine), te otoke ([[Palagruža|Palagružu]], [[Lošinj]], [[Lastovo]] i [[Cres]]). Tako je i [[Otomansko Carstvo]] 1913. godine vratilo svoje teritorije na Balkanu balkanskim država, nakon [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]].
* '''podjela''' - država prethodnice biva podijeljena od strane sljednica. Tako je [[Poljska]] 1797. bila podijeljena od strane Austrije, Pruske i Rusije. Identitet sljednice ostaje, dok prethodnice nestaje.
* '''secesija''' ili '''odvajanje''' - od jedne države prehodnice odvajaju se države sljednice, tako ostaje identitet prethodnice, a stvara se identitet sljednice. Primjer za to su [[Norveška]] koja se odvojila od [[Švedska|Švedske]], [[Bangladeš]] od [[Pakistan]]a ili [[Singapur]] od [[Malezija|Malezijske federacije]]. Secesija se danas temelji na [[pravo na samoodređenje naroda|pravu naroda na samoodređenje]].
* '''raspad''' ili '''disolucija''' - identitet države prethodnice se gubi i nastaju novi identiteti država sljednica. Države sljednice preuzimaju ugovorene obveze i prava države prethodnice. Za to imamo primjer [[SFRJ]] i [[SSSR]]-a 1991. godine, i raspad [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] ili Otomanskog Carstva poslije [[1. svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] (raspalo se na [[Turska|Tursku]], [[Hadžiz]], tj. [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]], [[Jemen]] i države stavljenje pod upravljanje [[Liga naroda|Lige naroda]] [[Irak]], [[Palestina|Palestinu]], [[Transjordanija|Transjordaniju]], [[Sirija|Siriju]] i [[Libanon]]).
* '''novonastala nezavisna država''' znači državu sljednicu čije je područje, neposredno prije dana sukcesije država, bilo ovisno područje za čije je međunarodne odnose bila odgovorna država prednica.
 
Razlika između disolucije i secesije je vidljiva samo iz političkog aspekta. Tako su za vrijeme devedesetih [[Srbija]] i [[Crna Gora]], odnosno [[SR Jugoslavija]] tvrdile da je došlo do secesije, što nije bilo točno, jer su željele da ostanu sljednice [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Naravno bila je riječ o raspadu.
 
==Bilješke==
{{izvori}}
 
==Izvori==
* Andrassy - Bakotić - Vukas, ''Međunarodno pravo 1.'', Zagreb 1998
* ''Pravni leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.