Socijaldemokratska partija Hrvatske: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
|||
Redak 56:
'''Socijaldemokratska partija Hrvatske''' ('''SDP''') politička je stranka [[Politička ljevica|lijevoga]] centra i jedna od dvije najjače stranke u [[Republika|Republici]] [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od njenoga osamostaljenja.<ref>[http://www.hidra.hr/stranke/programi/028354.htm www.hidra.hr] – stranke i programi</ref> Pridružena je članica [[Europska socijalistička stranka|Europske socijalističke stranke]] ('''PES''').
Stranka je pravni sljednik [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]] – vladajuće političke organizacije u jednopartijskoj [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]] – koju je u noći s 1. na 2. kolovoza 1937. kao dio Komunističke partije Jugoslavije i pod imenom ''[[Komunistička partija Hrvatske|Komunistička stranka Hrvatske]]'' osnovalo između 16 i 19 nazočnih delegata, na tajnom sastanku u šumi [[Anindol]] kod Samobora. Kao organizacioni sekretar [[Centralni komitet|CK]] KPJ [[Josip Broz Tito]] je radio na stvaranju KP Hrvatske i KP Slovenije. Osnivanjem KP Hrvatske provedene su upute [[Kominterna|Kominterne]] koja je u to vrijeme smatrala da postoje izgledi za raspad [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]; osnivanjem zasebne komunističke organizacije u Hrvatskoj trebalo se pripremiti i za takvu mogućnost. U narednom razdoblju su komunisti umjesto razgradnje Jugoslavije transformirali tu državu u federaciju pod svojom vlašću, u kojoj je Hrvatska imala status države s vrlo ograničenom suverenošću. Stanoviti dio članova te stranke je učinio mnogo za održavanje hrvatske narodne ideje preuzimajući nemali rizik kod donošenja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] 1967. godine i pokrećući tzv. "[[Hrvatsko proljeće]]" ranih 1970.-ih godina.
Nadnevka [[3. studenoga]] [[1990.]] godine je vodstvo te stranke deklariralo svoje [[Političke stranke#Socijaldemokratske stranke|socijal-demokratsko opredjeljenje]] i odlučilo nastaviti funkcionirati kao stranka u demokratskom (višestranačkom) političkom okružju.
== Povijest ==
Osnivački kongres Komunističke stranke Hrvatske - kao sekcije [[Kominterna|Kominterne]] vezane uz Komunističku partiju Jugoslavije - održan je potajice na poljani u [[Park-šuma Anindol|Anindolu]] kod [[Samobor|Samobora]] u noći između 1. i 2. kolovoza 1937. godine. Na osnivačkoj skupštini je sudjelovalo 16 komunista koji su predstavljali lokalne komunističke organizacije [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] koje su već djelovale u Hrvatskoj. Presudnu ulogu o organiziranju SKH je imao predstavnik Kominterne Josip Broz Tito, a u prvi Centralni komitet ušlo je 12 članova, od kojih će poslije većina biti važni revolucionari: [[Đuro Špoljarić]], [[Pavle Gregorić]], [[Andrija Žaja]], [[Josip Kraš]], [[Božidar Adžija]], [[Anka Butorac]], Ivan Dujmić, [[Marko Orešković]], Drago Petrović, [[Vlado Janić Capo]], [[Vicko Jelaska]] i Lovro Kurir. Za prvog sekretara (vodećeg dužnosnika) SKH izabran je Đuro Špoljarić.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/8/1/77/|title=OSNOVANA KOMUNISTIČKA PARTIJA HRVATSKE, 1.8.1937|author=|date=14. kolovoza 2019.|work=|language=|publisher=Antifašistički vjesnik|accessdate=14. kolovoza 2019.}}</ref>
Nakon sukoba slovenske i srpske delegacije na [[14. izvanredni kongres SKJ|14. izvanrednom kongresu]] [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] koji je rezultirao odlaskom slovenske delegacije s kongresa 22. siječnja 1990. godine, na odbijeni prijedlog vođe hrvatske delegacije [[Ivica Račan|Ivice Račana]] da se sjednica kongresa prekine, hrvatski su izaslanici također napustili kongresnu dvoranu. Ovaj događaj označio je kraj vladavine SKJ i bio je jedan od ključnih u [[Raspad SFRJ|raspadu]] [[SFRJ]].▼
Tijekom II. svjetskog rata je Komunistička partija Hrvatske (stranka će poslije još nekoliko puta mijenjati ime) pod vodstvom [[Rade Končar|Rade Končara]], [[Vladimir Popović – Španac|Vlade Popovića-Španca]] i [[Andrija Hebrang (otac)|Andrije Hebranga]] ima važnu ulogu u orgraniziranju [[Dan ustanka naroda Hrvatske|ustanka protiv NDH]], privlačenju pretežnog dijela ustanika iz redova etničkih Srba u Hrvatskoj da se s vremenom pridruže [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]], te u organiziranju [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH]]-a.
Nakon II. svjetskog rata SKH je odigrao glavnu ulogu u uspostavi i višedesetljetnom održavanju [[Socijalistička Republika Hrvatska|komunističke vladavine u Hrvatskoj]] kao dijela [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].
▲Krajem 1980.-ih godina, kada se nazirao kraj komunističkog poretka u zemljama na istoku Europe - SKH se odlučuje za demokratizaciju društva kojim je još uvijek upravljao kao jedina zakonom dopuštena politička stranka. U tom procesu surađuje s kolegama iz Saveza komunista Slovenije, te s vremenom dolazi u sukob s komunističkim vodstvom Srbije okupljenim oko [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Nakon sukoba slovenske i srpske delegacije na [[14. izvanredni kongres SKJ|14. izvanrednom kongresu]] [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] koji je rezultirao odlaskom slovenske delegacije s kongresa 22. siječnja 1990. godine, na odbijeni prijedlog vođe hrvatske delegacije [[Ivica Račan|Ivice Račana]] da se sjednica kongresa prekine, hrvatski su izaslanici također napustili kongresnu dvoranu. Ovaj događaj označio je kraj vladavine SKJ i bio je jedan od ključnih u [[Raspad SFRJ|raspadu]] [[SFRJ]].
U isto vrijeme u Hrvatskoj su tekle pripreme za [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prve višestranačke izbore]] za [[Hrvatski sabor|Sabor Socijalističke Republike Hrvatske]]. Nakon što je [[Savez komunista Hrvatske]] 10. prosinca 1989. donio odluku o raspisivanju izbora na svim razinama, oni su bili i održani u travnju i svibnju 1990. godine. Tijekom kampanje za prve višestranačke izbore tadašnji predsjednik SDP-a (tada još pod imenom "Savez komunista Hrvatske") [[Ivica Račan|Ivica Račan]] nazvao je [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku demokratsku zajednicu]] "strankom opasnih namjera".<ref>[http://www.vecernji.hr/biografije/ivica-racan-250 Ivica Račan]. Večernji list. Preuzeto 22. studenog 2013.</ref> Na izborima pobjeđuje HDZ, a Savez komunista Hrvatske s oko 35% glasova osvaja 72 zastupnička mjesta u Saboru. 25. lipnja 1991. prilikom izglasavanja [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Deklaracije o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske]], zastupnici [[SDP|SDP-a]] srpske nacionalnosti napustili su sabornicu, ne želeći sudjelovati u donošenju te odluke.<ref>[http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Povijesna-krivotvorina-SDP-nije-izasao-iz-sabornice-kad-se-glasalo-o-samostalnosti Povijesna krivotvorina: SDP nije izašao iz sabornice kad se glasalo o samostalnosti]. Novi List, 25. sječnja 2015. Preuzeto 12. svibnja 2017.</ref>
| |||