Dizalica: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Nadopunio Dizalica |
||
Redak 1:
{{dz|[[Dizalica (TV-emisija)]])|dječju TV emisiju}}
[[datoteka:Liebherr mobile crane LR1600-2.jpg|mini|desno|250px|[[Vozna dizalica|Cestovna dizalica]] s rešetkastim dohvatnikom najveće nosivosti 750 [[tona]].]]
[[datoteka:LeverPrincleple.svg|mini|desno|250px|[[Poluga]] je [[Krutine|čvrsto tijelo]] koje se može okretati oko neke čvrste točke, [[Oslonac|oslonca]] ili zgloba i vrijedi: '''F<sub>1</sub>∙D<sub>1</sub> = F<sub>2</sub>∙D<sub>2</sub>'''.]]
[[datoteka:Pentaspastos scheme.svg|mini|desno|250px|[[Tehnologija starog Rima|Starorimska]] dizalica ''Pentaspastos'' ("dizalica s pet [[kolotura]]") koja je mogla dizati [[teret]] do 450 [[kilogram]]a.]]
'''Dizalica''' je [[naprava]] ili [[stroj]] za dizanje, premještanje i povlačenje [[teret]]a. Najstarija naprava za dizanje ili pomicanje tereta jest [[poluga]], s kojom se može s manjom silom podići veći teret, ali je pritom pomak tereta onoliko puta manji koliko je puta teret veći od pogonske [[sila|sile]]. Dizalice mogu imati ručni i strojni [[pogon]]. Ručni pogon se nalazi samo kod dizalica s rijetkom ili povremenom uporabom, za manje terete i male visine dizanja. [[Stroj]]ni pogon upotrebljava se kod dizalica s učestalom primjenom, za teške terete, velike okomite i vodoravne pomake te za premještanje velikih količina [[materijal]]a. Danas se najviše primjenjuje [[Električni strojevi|električni pogon]]. Gdje nema u blizini izvora [[električna energija|električne energije]], primjenjuje se pogon [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motorom s unutarnjim izgaranjem]], uglavnom [[Dieselov motor|Dieselovim motorom]]. U specijalnim slučajevima prikladan je i dizelsko-električni pogon. Prednosti [[Hidraulički pogon|uljnoga hidrauličnog pogona]] su jednostavnije [[upravljanje]], dobra i stalna [[regulacija]], mekan rad i mnogo manje [[masa|mase]] u pokretu. Primarni pokretači hidrauličnog pogona su [[elektromotor]], Dieselov motor i, kod malih dizalica, ručni pogon. [[Pneumatika|Pneumatski pogon]] primjenjuje se gotovo jedino za stacionarne dizalice malog učinka. [[Parni stroj|Parni pogon]] je danas praktički napušten. <ref> '''dizalice i dizala''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15546] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>
== Povijest ==
Tamo gdje [[sila]] ljudskih [[mišić]]a nije dovoljna, mora se zamijeniti nekom drugom silom. Zbog toga primjena dizalica (prenosila i dizala) seže daleko u prošlost. Negdje oko 2 600 pr. Kr. u gradnji [[Drevni Egipat|staroegipatskih]] [[Piramida (arhitektura)|piramida]] upotrebljavale su se klizaljke, [[poluga|poluge]] i [[Kolotura|koloture]] za prijenos golemih količina [[kamen]]ih blokova. Kako su zapravo izgledala ta pomoćna sredstva za prijenos, može se samo naslućivati. Isto se tako može samo naslućivati kakva je bila [[tehnika]] dizanja i prijenosa velikih kamenih blokova, mase i do 45 [[tona]], od kojih su izgrađeni [[Megalitska kultura|megalitski spomenici]]. Jedan od najčuvenijih takvih spomenika je [[Stonehenge]] u blizini [[Harare|Salisburyja]] u Engleskoj, za koji su se tako teške kamene grdosije donosile iz [[kamenolom]]a udaljenog 180 [[kilometar]]a, i to već u 3. tisućljetu pr. Kr.
U doba [[Antika|stare grčke kulture]] bio je već poznata dizalica s [[kolo]]m za gaženje. Čovjek je penjući se po obodu takva kola velikog [[promjer]]a okretao pogonsko kolo dizalice. Za vrijeme [[Tehnologija starog Rima|starorimskog doba]] ta se vrsta dizalica usavršila. Sačuvani [[mozaik|mozaici]] i [[reljef]]i iz 2. stoljeća prikazuju takve dizalice.
U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] grade se i [[Toranjska dizalica|toranjske okretne dizalice]] za dizanje tereta. Prva dizalica sa svojstvima modernih dizalica pronalazak je [[Leonardo da Vinci|L. da Vincija]]. Ta se dizalica mogla okretati na okretnoj platformi, a imala je ručicu za dizanje i zadržač, što je omogućivalo dizanje a sprečavalo padanje tereta.
Primjena [[parni stroj|parnog stroja]] za pogon dizalica počinje oko 1850., i to najprije za izvozna postrojenja u [[rudnik|rudnicima]]. Prva dizalica s [[Električni strojevi|električnim pogonom]] bila je postavljena u [[Hamburg|hamburškoj]] luci 1892. Zahvaljujući malim mjerama i težini, uz relativno veliku [[snaga|snagu]], [[elektromotor]] je omogućio pojedinačni pogon za sve vrste djelovanja dizalice. Elektromotor je također omogućivao da se s relativno malim strojevima podižu i najteži tereti, te da se postignu veliki [[moment sile|momenti pokretanja]] bez ugradnji [[spojka|spojki]], a time i kratko trajanje pokretanja. Od tada počinje snažan i brz razvitak svih vrsta dizalica. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Prenosila i dizala'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>
== Podjela ==
Postoje mnoge vrste dizalica brojnih primjena, kao što su [[građevinska dizalica]], [[brodska dizalica|brodska]] i [[lučka dizalica|lučka]], [[kamion|kamionska dizalica]], razne vrste [[mobilna dizalica|mobilnih dizalica]] itd.
==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* ''[http://tehnika.lzmk.hr/prenosila-i-dizala/ prenosila i dizala]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
[[Kategorija:Dizalice| ]]
| |||