Razlika između inačica stranice »Dizalica«

Dodano 6.725 bajtova ,  prije 7 mjeseci
Nadopunio Dizalica
(Nadopunio Dizalica)
(Nadopunio Dizalica)
 
[[datoteka:Heukran.jpg|mini|desno|250px|[[Viseća dizalica]] s voznom upravljačnicom.]]
 
[[datoteka:Combilift manup.JPG|mini|desno|250px|Dizalica viljuškar - naprava za posluživanje polica.]]
 
[[datoteka:Rotary foundry crane.jpg|mini|desno|250px|Okretna stupna dizalica u [[lijevanje|ljevaonici]] iz 1883.]]
 
[[datoteka:The forward island of the queen elizabeth class aircraft carrier being attached to the main body of the carrier.jpg|mini|desno|250px|''ZPMC'' [[brodogradilište|brodogradilišna]] [[portalna dizalica]] koja se koristila za izgradnju britanskog [[Nosač zrakoplova|nosača zrakoplova]] HMS ''Queen Elizabeth''.]]
 
[[datoteka:TAISUN with SCARABEO 9.JPG|mini|desno|250px|''Taisun'', najjača svjetska [[portalna dizalica]] (nosivost 20 000 [[tona]]), u [[brodogradilište|brodogradilištu]] ''Yantai Raffles'', [[Yantai]], [[Kina]].]]
 
[[datoteka:Portainer (gantry crane).jpg|mini|desno|250px|Bočni pogled na ''Super-PostPanamax'' pretovarne mostove na APM terminalu u luci [[Rotterdam]].]]
 
[[datoteka:CSIRO ScienceImage 1006 Discharging ballast water.jpg|mini|desno|250px|[[Brodski istovarivač]] za [[Željezo|željeznu]] [[Mineralne sirovine|rudu]] u [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]].]]
 
'''Dizalica''' je [[naprava]] ili [[stroj]] za dizanje, premještanje i povlačenje [[teret]]a. Najstarija naprava za dizanje ili pomicanje tereta jest [[poluga]], s kojom se može s manjom silom podići veći teret, ali je pritom pomak tereta onoliko puta manji koliko je puta teret veći od pogonske [[sila|sile]]. Dizalice mogu imati ručni i strojni [[pogon]]. Ručni pogon se nalazi samo kod dizalica s rijetkom ili povremenom uporabom, za manje terete i male visine dizanja. [[Stroj]]ni pogon upotrebljava se kod dizalica s učestalom primjenom, za teške terete, velike okomite i vodoravne pomake te za premještanje velikih količina [[materijal]]a. Danas se najviše primjenjuje [[Električni strojevi|električni pogon]]. Gdje nema u blizini izvora [[električna energija|električne energije]], primjenjuje se pogon [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motorom s unutarnjim izgaranjem]], uglavnom [[Dieselov motor|Dieselovim motorom]]. U specijalnim slučajevima prikladan je i dizelsko-električni pogon. Prednosti [[Hidraulički pogon|uljnoga hidrauličnog pogona]] su jednostavnije [[upravljanje]], dobra i stalna [[regulacija]], mekan rad i mnogo manje [[masa|mase]] u pokretu. Primarni pokretači hidrauličnog pogona su [[elektromotor]], Dieselov motor i, kod malih dizalica, ručni pogon. [[Pneumatika|Pneumatski pogon]] primjenjuje se gotovo jedino za stacionarne dizalice malog učinka. [[Parni stroj|Parni pogon]] je danas praktički napušten. <ref> '''dizalice i dizala''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15546] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>
 
===== Dizalice viljuškari =====
'''Dizalica viljuškar''' je građena kao kombinacija mosne dizalice i [[viljuškar]]a. U uskim prolazima između skladišnih polica rad je s viljuškarima otežan ili nemoguć, pa su tada veoma prikladne dizalice viljuškari. [[Vitlo]] se takve dizalice kreće po mostu koji može biti načinjen i kao most viseće dizalice. Na vitlu je pričvršćen okomiti stup koji se pomoću okretnice može okretati oko svoje okomite osi. Po stupu se gore-dolje kreće nosač s viljuškom, kojom se paletizirani tereti dižu, umeću u police ili prenose na druga prijevozna sredstva. Okomito kretanje nosača s viljuškom ostvaruje se pomoću lanaca[[lanac]]a, čeličnih užadi ili [[Hidraulički cilindar|hidrauličkih cilindara]]. Stup može biti krut, pa tada seže do oko 100 mm iznad poda i ometa slobodan prolaz vozilima kroz hodnik. Ako se stup može uvući, oslobađa prolaz, što omogućuje prijelaz dizalice preko vagona[[vagon]]a i kamiona[[kamion]]a, te neposredni utovar i istovar. Takvi dizalice, umjesto viljuške, mogu imati i neku drugu napravu za prihvaćanje tereta ili platformu koja se dade uvlačiti. Oni mogu slagati pojedinačne terete jedan na drugi u redove i u skladištu bez polica.
 
Dizalicom viljuškarom može se upravljati s poda do visine slaganja oko 5 metara, jer se do te visine još dobro može promatrati unošenje tereta u police, odnosno slaganje tereta. Za veće visine slaganja (do 20 metara) dizalica ima upravljačnicu koja se kreće po stupu uz nosač s viljuškom i tako omogućuje upravljaču dizalice dobar pogled na teret. Nosivost dizalica viljuškara iznosi od 0,15 do 6 [[tona]], a najčešće od 2 do 3 tone. [[Brzina]] je vožnje oko 0,8 m/s, a brzine su dizanja od 0,1 do 0,13 m/s. Širine su prolaza između polica od 1,4 do 2,7 mmetra. Širi je prolaz potreban kad dizalica ima upravljačnicu. Za vožnju dizalice i vitla, okretanje i dizanje postoje posebni elektromotori[[elektromotor]]i. Elektromotori za vožnju dizalice i vitla omogućuju i vožnju s malom brzinom za točno unošenje tereta u police.
 
Prednosti su dizalice viljuškara pred običnim viljuškarom, koji se kreće po podu, u tome što mogu slagati robu na veću visinu i što prolazi između polica mogu biti uži. Dizalice viljuškari imaju manje troškove održavanja i pogona, ali višu nabavnu cijenu od običnih viljuškara iste nosivosti. Osim toga, djelovanje dizalice viljuškara ograničeno je na skladišni prostor, jer se ne mogu kretati i izvan skladišta kao obični viljuškari. Iskoristiva visina slaganja običnog viljuškara iznosi do 8 metara.
 
'''Naprave za posluživanje polica''' sližesluže za vađenje predmeta iz polica da bi se sastavila neka pošiljka. Ta naprava sliči dizalici viljuškaru, s tom razlikom što nema okretni stup, nego krute vodilice po kojima se gore-dolje kreće nosač za radnika. S nosačem se kreće i radna ploha na koju radnik stavlja predmete iz pretinca police. Poželjno je da brzine vožnje i dizanja budu što veće. Vitlo takve naprave kreće se po gornjoj konstrukciji polica, a na podu je naprava vođena tračnicama s obje strane ili jednom tračnicom u sredini prolaza. One mogu biti dolje oslonjene, a gore vođene. To je još uvijek u razvoju, pa se često pojavljuju nove konstrukcije. Nosivost naprava za posluživanje polica iznosi od 250 do 1 000 kilograma. Takve se naprave mogu konstruirati da rade i potpuno automatski.
 
Osim naprava za posluživanje polica konstruiranih prema dizalicama viljuškarima, postoje i naprave konstruirane prema običnom viljuškaru koji se kreće po podu. Nosač za radnike i radna ploha podižu se do visine oko 8 metara. Pri takvoj visini brzina vožnje mora biti veoma malena.
 
===== Pokretne konzolne zidne dizalice =====
'''Pokretna konzolna zidna dizalica''' može se smatrati posebnom izvedbom mosne dizalice. Vitlo konzolne zidne dizalice kreće se po dva konzolna nosača koji su na krajevima povezani poprečnim nosačima. Takve dizalice uzrokuju velike momente [[savijanje|savijanja]] u stupovima hala, pa su potrebne teške i skupe konstrukcije tvorničkih hala. Zbog toga se takve dizalice primjenjuju samo ako se viša cijena hale nadoknađuje prednostima koje u pogonu imaju takve dizalice. Takve su prilike u [[čeličana]]ma i [[Lijevanje|ljevaonicama]] gdje konzolne zidne dizalice poslužuju površine s [[kalup]]ima smještene uza zid hale. Povrh konzolnih zidnih dizalica kreće se u ljevaonicama ljevaonička dizalica koja između njih prenosi ljevaonički lonac. Nosivost pokretnih konzolnih zidnih dizalica iznosi od 2 do 10 tona, pa nastaju momenti tereta do 1 000 kNm. Brzina je vožnje dizalice do 2 m/s.
 
===== Okretne zidne i stupne dizalice =====
'''Okretna zidna dizalica''' pričvršćena je na [[zid]] i zakreće se oko nepomične [[os]]i. Ona može biti pričvršćena i na [[alatni stroj|alatnom stroju]]. Zakret zidne dizalice iznosi do 180°. '''Okretna stupna dizalica''' ima zakret do 270°, a neke od njih i do 360°. I zidne i stupne okretne dizalice prenose teret vodoravno zakretanjem dohvatnika ili vožnjom vitla po dohvatniku. Dohvatnik se nakreće tako da se teret ručno vuče ili potiskuje, odnosno, da se dizalica zakreće električnim pogonom. Nosivost okretnih dizalica iznosi od 100 do 6 000 [[kilogram]]a pri dosegu od 2 do 12 metara, pa teret proizvodi [[moment sile]] do 80 kNm. Takve dizalice pretežno služe za smještaj pomoćnih naprava i strojnih dijelova na alatne strojeve i za njihovo skidanje poslije završene obrade. Tako se znatno rasterećuju radioničke mosne dizalice. U pogonima u kojima postoji opasnost od eksplozije ili požara primjenjuju se okretne stupne dizalice s pogonom na [[stlačeni zrak]]. Nosivost takvih dizalica iznosi od 150 do 20 000 kilograma.
 
==== Portalne dizalice ====
{{Glavni|Portalna dizalica}}
 
'''Portalna dizalica''' ili '''portalni granik''' je dizalica koja ima vozno postolje u obliku portala ([[vrata]]) koja čini okvirnu [[Metalna konstrukcija|metalnu konstrukciju]] s okomitim nogama spojenima s vodoravnim [[nosač]]em po kojem se vozi mačka za dizanje [[teret]]a. [[Most]] portalnih dizalica oslanja se na nogare postavljene na [[tračnica]]ma položenima u ravnini zemlje. Portalne se dizalice grade i za kretanje po podu bez tračnica, ali i kao nepomične dizalice. Na postolju portalnih dizalica kreću se [[vitlo|vitla]] različitih konstrukcija ili okretne dizalice (okretna vitla). Ako nogari postoje samo s jedne strane mosta, a s druge strane je tračnica dizalice postavljena visoko kao za [[mosna dizalica]], takve se dizalice nazivaju poluportalnim dizalicama.
 
===== Brodogradilišne portalne dizalice =====
'''Brodogradilišne portalne dizalice''' za nošenje velikih sekcija pri gradnji [[brod]]ova, nosivosti 750 tona, raspona 130 metara i visine dizanja do 80 metara, spada među velike portalne dizalice u svijetu. Njegova se dva vitla kreću po mostu sastavljenom od dva kutijasta nosača [[trapez]]nog oblika. Manje vitlo, takozvano vitlo za prekretanje, ima nosivost 250 tona. Veće vitlo, ispod kojeg može prolaziti vitlo za prekretanje, ima dva međusobno neovisna [[mehanizam|mehanizma]] za dizanje, svaki nosivosti 250 tona. Pomoću ta 3 mehanizma dižu se, prenose i prekreću sekcije broda. Upravljačnica se nalazi na kraju 10 m dugačkog nosača pričvršćenog na većem vitlu. Za pogon služe [[elektromotor]]i [[istosmjerna struja|istosmjerne struje]] koji se mogu [[regulacija|regulirati]] u vrlo širokom području, što omogućuje precizno postavljanje dijelova konstrukcije. Dizalica se kreće na 64 [[kotač]]a [[promjer]]a 900 milimetara. Mehaničko-električni uređaj sprečava da se pri vožnji dizalica upopriječi. Najveće brodogradilišne portalne dizalice imaju nosivost 1 500 tona i visinu dizanja do 100 metara.
 
===== Pretovarni mostovi =====
'''Pretovarni mostovi''' upotrebljavaju se za premetanje komadne robe, a mnogo češće za sipke terete. Glavno im je obilježje dugačak most, a često i veliki raspon, tako da premošćuje čitava skladišta zajedno sa željezničkim kolosijecima, a u lukama sežu i iznad [[brod]]ova. Drugo im je obilježje mala brzina vožnje dizalice, a velika brzina vožnje vitla, jer tokom rada radi samo [[vitlo]], a most stoji. Brzina vitla pretovarnih mostova odabire se prema duljini graničkog mosta, pa je često od 2 m/s, a katkada i do 5 m/s. Brzina vožnje dizalice manja je od 0,5 m/s, a katkada i manja od 0,3 m/s. Tada takva dizalica gubi svojstvo pokretne dizalice, jer joj je uzdužna vožnja (vožnja mosta) potrebna samo da zauzme određeni položaj i da na tom mjestu omogući rad vitlu. Brzina dizanja iznosi do 2 m/s.
 
===== Brodski istovarivači i brodski utovarivači =====
{{Glavni|Brodski istovarivač|Brodski utovarivač}}
 
Da bi se smanjili troškovi prijevoza sipkih materijala, uglavnom [[Mineralne sirovine|rudače]] i [[ugljen]]a, grade se veliki prekooceanski [[brod]]ovi za rasuti teret, nosivosti oko 150 000 tona i više. Za isplatljivije iskorištenje tih brodova veoma je važno da se teret što brže utovari i istovari. To se može postići [[naprava]]ma za prijenos namijenjenima samo za istovar ili samo za utovar, a to su brodski istovarivači i brodski utovarivači.
 
== Izvori ==