Dizalica: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Dizalica |
Nadopunio Dizalica |
||
Redak 24:
[[datoteka:CSIRO ScienceImage 1006 Discharging ballast water.jpg|mini|desno|250px|[[Brodski istovarivač]] za [[Željezo|željeznu]] [[Mineralne sirovine|rudu]] u [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]].]]
[[datoteka:Crane double-lever-jib-type sideview animated.gif|mini|desno|250px|[[Okretna dizalica]] s konstrukcijom kojom se kraj dohvatnika kreće približno po vodoravnoj liniji.]]
[[datoteka:Wien - Seestadt, SW-Areal 2013 (2).JPG|mini|desno|250px|[[Toranjska dizalica|Toranjske dizalice]] u gradnji [[zgrada]].]]
[[datoteka:Shasta dam under construction new edit.jpg|mini|desno|250px|[[Kabelna dizalica]] na gradnji [[brana|brane]].]]
[[datoteka:Derrick1.svg|mini|desno|250px|Crtež [[samarica|samarice]].]]
[[datoteka:Two Guy Derricks at a Granite Quarry.jpg|mini|desno|250px|Udvojene [[samarica|jarbolne dizalice]] u [[kamenolom]]u [[granit]]a.]]
[[datoteka:Cranes near Amsterdam pic18.JPG|mini|desno|250px|[[Vozna dizalica|Cestovna dizalica gusjeničar]] s rešetkastim dohvatnikom.]]
'''Dizalica''' je [[naprava]] ili [[stroj]] za dizanje, premještanje i povlačenje [[teret]]a. Najstarija naprava za dizanje ili pomicanje tereta jest [[poluga]], s kojom se može s manjom silom podići veći teret, ali je pritom pomak tereta onoliko puta manji koliko je puta teret veći od pogonske [[sila|sile]]. Dizalice mogu imati ručni i strojni [[pogon]]. Ručni pogon se nalazi samo kod dizalica s rijetkom ili povremenom uporabom, za manje terete i male visine dizanja. [[Stroj]]ni pogon upotrebljava se kod dizalica s učestalom primjenom, za teške terete, velike okomite i vodoravne pomake te za premještanje velikih količina [[materijal]]a. Danas se najviše primjenjuje [[Električni strojevi|električni pogon]]. Gdje nema u blizini izvora [[električna energija|električne energije]], primjenjuje se pogon [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motorom s unutarnjim izgaranjem]], uglavnom [[Dieselov motor|Dieselovim motorom]]. U specijalnim slučajevima prikladan je i dizelsko-električni pogon. Prednosti [[Hidraulički pogon|uljnoga hidrauličnog pogona]] su jednostavnije [[upravljanje]], dobra i stalna [[regulacija]], mekan rad i mnogo manje [[masa|mase]] u pokretu. Primarni pokretači hidrauličnog pogona su [[elektromotor]], Dieselov motor i, kod malih dizalica, ručni pogon. [[Pneumatika|Pneumatski pogon]] primjenjuje se gotovo jedino za stacionarne dizalice malog učinka. [[Parni stroj|Parni pogon]] je danas praktički napušten. <ref> '''dizalice i dizala''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15546] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>
Line 89 ⟶ 101:
Da bi se smanjili troškovi prijevoza sipkih materijala, uglavnom [[Mineralne sirovine|rudače]] i [[ugljen]]a, grade se veliki prekooceanski [[brod]]ovi za rasuti teret, nosivosti oko 150 000 tona i više. Za isplatljivije iskorištenje tih brodova veoma je važno da se teret što brže utovari i istovari. To se može postići [[naprava]]ma za prijenos namijenjenima samo za istovar ili samo za utovar, a to su brodski istovarivači i brodski utovarivači.
==== Okretne dizalice ====
{{Glavni|Okretna dizalica}}
'''Okretna dizalica''' ili '''okretni granik''' je vrsta dizalice koja se može okretati oko svoje okomite srednje [[os]]i. Istureni je dohvatnik svojstven dio te dizalice. Okretne se dizalice grade u veoma mnogo različitih oblika. Velike grupe tih dizalica čine [[luka|lučke]] i [[brodogradilište|brodogradilišne]] dizalice, [[Građevinarstvo|građevinske]] dizalice, [[Vozna dizalica|vozne dizalice]] i [[plutajuća dizalica|plutajuće dizalice]]. Različiti tipovi okretnih dizalica najbolje se razlikuju i uspoređuju prema svojstvenim dijelovima, a to su okretište, dohvatnik i donje postolje.
==== Građevinske dizalice ====
Zahtjevi koje moraju ispunjavati građevinske dizalice jesu: brza [[montaža]] i demontaža bez upotrebe posebnih [[naprava]], jednostavan [[prijevoz]], mali zahtjev što se tiče kvalitete [[Željeznička pruga|pruga]] dizalica, koje se uvijek brzo i ne pretjerano precizno postavljaju. Obično se razlikuju 4 osnovne vrste građevinskih dizalica: toranjska, vozna, portalna i kabelna građevinska dizalica.
===== Toranjske dizalice =====
{{Glavni|Toranjska dizalica}}
'''Toranjska dizalica''' ili '''toranjski okretni granik''' ima visok, vitak [[toranj]] s dohvatnikom na gornjem dijelu. I toranj i dohvatnik najčešće su [[Metalna konstrukcija|rešetkaste konstrukcije]], da bi dizalica bila što lakša i da bi se smanjilo djelovanje [[vjetar|vjetra]]. Kao postolje dizalice obično služi vagonet (maleni [[vagon]]) koji se kreće po [[Tračnice|tračnicama]]. Toranj je postavljen na vagonet tako da se može okretati ili da je nepomičan. Sva osiguranja s obzirom na preopterećenje i prevrtanje dizalice moraju biti osobito brižljivo učinjena. Radi dobre vidljivosti, upravljačnica je smještena visoko na tornju dizalice. [[Konstrukcija]] toranjske dizalice mora biti takva da se dizalica vlastitom snagom lako postavi, lako rastavi (demontira) i prikladno složi za [[prijevoz]] na javnim putovima. Toranjske dizalice prilagođene su suvremenom načinu gradnje velikih [[zgrada]], pa zato imaju veliku visinu dizanja i veliki doseg.
===== Građevinske portalne dizalice =====
{{Glavni|Portalna dizalica}}
'''Građevinska portalna dizalica''' ima male zahtjeve s obzirom na kvalitetu pruge dizalice i podnose manje netočnosti u smjeru i visine pruge. Dimenzije su dizalice određene dimenzijama građevine koja mora biti čitava unutar portala dizalice. Nosivost tih dizalica može biti malena, ali i do 50 tona. Da ne bi trebalo uvijek graditi prugu dizalice, upotrebljavaju se, tamo gdje je to moguće, toranjske okretne dizalice postavljeni na cestovno vozilo. To su '''cestovne toranjske okretne dizalice'''. Dizalice nosivosti do 1 000 kilograma na dosegu 8 metara ili 500 kilograma na dosegu 15 metara, s najvećim momentom tereta od 80 kNm, ugrađuju se na [[kamion]]e normalne izvedbe, a oni veće nosivosti, kojima moment tereta seže i do 800 kNm, na kamione pojačane izvedbe. Najčešće se upotrebljavaju cestovne toranjske okretne dizalice srednje nosivosti.
===== Građevinske kabelne dizalice =====
{{Glavni|Kabelna dizalica}}
'''Građevinska kabelna dizalica''' ima nosivost od 5 do 10 tona, iznimno do 20 tona, a raspon im je od 600 do 800 metara, pa i više. Mogu posluživati gradilišta velikih duljina, širina i dubina, kao na primjer [[gradilište]] [[brana|brane]] za [[hidroelektrana|hidroelektranu]], a da pri tom ne ometaju ostali [[prijevoz]]. Takvim se dizalicama donosi uglavnom [[beton]]ska smjesa. Ako je ta smjesa gušća, ona se mora prilično točno ubacivati na određeno mjesto građevine. U tu svrhu služi trakasti razdjeljivač ovješen na 2 kabelne dizalice, ali razdjeljivač može biti konstruiran i na neki drugi način. Do razdjeljivača betonska se smjesa donosi posudom koja visi na vitlu druge kabelne dizalice.
===== Samarice =====
{{Glavni|Samarica}}
'''Samarica''' (eng. ''derrick'') je jednostavna dizalica za prekrcaj [[brod]]skoga [[teret]]a. Samarica se sastoji od kose [[čelik|čelične]] ili [[Drvo (materijal)|drvene]] motke (samarica u užem smislu, kadšto grana samarice) kojoj se kraj oslanja na svestrano okretljiv zglob postavljen na [[jarbol]]u ili [[paluba|palubi]], dok joj je gornji kraj u željenom položaju pridržan [[uže]]tima s [[kolotur]]jem (klobučnica). Teret se podiže užetom preko kolotura pri vrhu grane i [[vitlo]]m. Pri prekrcaju brodskoga tereta samarice obično rade u parovima ([[udvojene samarice]]), pri čem je jedna postavljena iznad brodskoga [[skladište|skladišta]] a druga iznad [[obala|obale]]. Kada su izvan uporabe, spuštaju se u vodoravan položaj i pričvršćuju u posebne ležajeve na palubi, ili se dižu u uspravan položaj u ležajeve na jarbolima. Na suvremenim brodovima sve češće se zamjenjuje drugim vrstama dizalica.
===== Jarbolne dizalice =====
'''Jarbolna dizalica''', '''jarbolni granik''' ili '''derik''' (prema Thomasu Derricku) ima okomiti [[jarbol]] i najčešće pri dnu jarbola oslonjen dohvatnik koji može mijenjati nagib kao kod [[Okretna dizalica|okretnih dizalica]]. Upotrebljavaju se najviše za [[montaža|montažne]] radove za nosivosti i do 500 [[tona]], a mogu se ugraditi i na mjestima neprikladnima za druge vrste dizalica, kao što su [[krov]]ovi ili [[zid]]ovi [[zgrada]] i slično. Jarbolne dizalice se najčešće koriste za građevinske i montažne radove. Njihova je nosivost najčešće od 2 do 25 tona, a najveći je doseg od 10 do 50 [[metar]]a. S obzirom na mogućnost zakretanja razlikuju se jarbolne dizalice s krutim zategama i jarbolne dizalice s užetnim zategama.
==== Vozne ili mobilne dizalice ====
{{Glavni|Vozna dizalica}}
'''Vozna dizalica''', '''vozni granik''', '''mobilna dizalica''' ili '''mobilni granik''' je okretna dizalica na voznom postolju sa samostalnim [[pogon]]om za vožnju do mjesta uporabe. Ovisno o dostupnosti mjestu uporabe, vozne dizalice imaju vozno postolje na [[automobil]]skim [[kotač]]ima ([[pneumatik|pneumatici]]), na [[Gusjenica (mehanizam)|gusjenicama]] ili na [[Željeznica|željezničkim]] [[kotač]]ima za vožnju po [[Željeznička pruga|pruzi]]. Vozne dizalice izrađuju se danas za dizanje i najtežih [[teret]]a, te za visine dizanja i preko 100 [[metar]]a. Vozne dizalice cestovna su ili pružna vozila s uređajima za dizanje koji najčešće imaju okretne dohvatnike. U vozne se dizalice ubrajaju cestovne dizalice koje imaju kotače s gumama, automobilske utovarne dizalice, dizalice gusjeničari i pružne dizalice koji se kreću po [[tračnica]]ma. Sve vozne dizalice imaju svoje vlastito energetsko postrojenje.
== Izvori ==
| |||