Dizalica: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Dizalica |
|||
Redak 36:
[[datoteka:Cranes near Amsterdam pic18.JPG|mini|desno|250px|[[Vozna dizalica|Cestovna dizalica gusjeničar]] s rešetkastim dohvatnikom.]]
[[datoteka:Star200 PICT0169.jpg|mini|desno|250px|[[Automobilska utovarna dizalica]].]]
[[datoteka:Industrial Brownhoist X1080 Wreaking Crane.jpg|mini|desno|250px|[[Pružna dizalica]] u industrijskom pogonu.]]
[[datoteka:Spr64.jpg|mini|desno|250px|[[Pružna dizalica|Željeznička dizalica]].]]
[[datoteka:Niedersachsen, Cuxhaven, Schwimmkran Enak NIK 8816.JPG|mini|desno|250px|[[Plutajuća dizalica]] ''Enak'' koju dovlači [[Tegljač (brod)|tegljač]] do luke.]]
[[datoteka:Fotothek df n-05 0000096.jpg|mini|desno|250px|[[Elektrifikacija]] [[Željeznička pruga|željezničkih pruga]] uz pomoć [[helikopter dizalica|helikopter dizalice]] ''Mi-8''.]]
'''Dizalica''' je [[naprava]] ili [[stroj]] za dizanje, premještanje i povlačenje [[teret]]a. Najstarija naprava za dizanje ili pomicanje tereta jest [[poluga]], s kojom se može s manjom silom podići veći teret, ali je pritom pomak tereta onoliko puta manji koliko je puta teret veći od pogonske [[sila|sile]]. Dizalice mogu imati ručni i strojni [[pogon]]. Ručni pogon se nalazi samo kod dizalica s rijetkom ili povremenom uporabom, za manje terete i male visine dizanja. [[Stroj]]ni pogon upotrebljava se kod dizalica s učestalom primjenom, za teške terete, velike okomite i vodoravne pomake te za premještanje velikih količina [[materijal]]a. Danas se najviše primjenjuje [[Električni strojevi|električni pogon]]. Gdje nema u blizini izvora [[električna energija|električne energije]], primjenjuje se pogon [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motorom s unutarnjim izgaranjem]], uglavnom [[Dieselov motor|Dieselovim motorom]]. U specijalnim slučajevima prikladan je i dizelsko-električni pogon. Prednosti [[Hidraulički pogon|uljnoga hidrauličnog pogona]] su jednostavnije [[upravljanje]], dobra i stalna [[regulacija]], mekan rad i mnogo manje [[masa|mase]] u pokretu. Primarni pokretači hidrauličnog pogona su [[elektromotor]], Dieselov motor i, kod malih dizalica, ručni pogon. [[Pneumatika|Pneumatski pogon]] primjenjuje se gotovo jedino za stacionarne dizalice malog učinka. [[Parni stroj|Parni pogon]] je danas praktički napušten. <ref> '''dizalice i dizala''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15546] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>
Line 137 ⟶ 147:
'''Vozna dizalica''', '''vozni granik''', '''mobilna dizalica''' ili '''mobilni granik''' je okretna dizalica na voznom postolju sa samostalnim [[pogon]]om za vožnju do mjesta uporabe. Ovisno o dostupnosti mjestu uporabe, vozne dizalice imaju vozno postolje na [[automobil]]skim [[kotač]]ima ([[pneumatik|pneumatici]]), na [[Gusjenica (mehanizam)|gusjenicama]] ili na [[Željeznica|željezničkim]] [[kotač]]ima za vožnju po [[Željeznička pruga|pruzi]]. Vozne dizalice izrađuju se danas za dizanje i najtežih [[teret]]a, te za visine dizanja i preko 100 [[metar]]a. Vozne dizalice cestovna su ili pružna vozila s uređajima za dizanje koji najčešće imaju okretne dohvatnike. U vozne se dizalice ubrajaju cestovne dizalice koje imaju kotače s gumama, automobilske utovarne dizalice, dizalice gusjeničari i pružne dizalice koji se kreću po [[tračnica]]ma. Sve vozne dizalice imaju svoje vlastito energetsko postrojenje.
===== Cestovne dizalice =====
Prije su se razvrstavale dizalice na mobilne (pokretne) i automobilske. S vremenom su te razlike nestale, pa se danas razvrstavaju na cestovne dizalice s rešetkastim dohvatnikom i cestovne dizalice s teleskopskim dohvatnikom.
===== Automobilska utovarna dizalica =====
{{glavni|Automobilska utovarna dizalica}}
'''Automobilska utovarna dizalica''' (ili samo '''utovarna dizalica''') u prvom je redu namijenjena za utovar i istovar [[vozila]] na kojemu je ugrađena (montirana). Takve dizalice imaju [[hidraulički pogon]], a napravljeni su s teleskopskim dohvatnikom, koljenčastim dohvatnikom ili kombinacijom tih dviju izvedbi. Nosivost takvih dizalica iznosi od 0,5 do 9,5 [[tona]]. Automobilska utovarna dizalica teške izvedbe, za teretnjak iznad 9 tona korisnog tereta sa četiri podupore, može imati najveću nosivost 6,65 tona pri dosegu od 1,85 metar ili 2 tone pri dosegu od 7 metara.
===== Dizalice gusjeničari =====
'''Dizalica gusjeničar''' upotrebljava se za [[montaža|montažne]] i [[Građevinarstvo|građevinske radove]] na teško pristupačnim terenima i terenima male nosivosti. Mogu biti opremljene normalnim dohvatnikom, rešetkastim dohvatnikom za visokogradnje s vršnim dohvatnikom ili bez njega, te toranjskim okretnim uređajem. Nosivosti dizalice gusjeničara najčešće iznose od 10 do 160 tona, ali dosežu i do 650 tona. Dizalice gusjeničari imaju malu brzinu vožnje, do 5 km/h, pa se one zbog toga na veće udaljenosti moraju prevoziti, katkada i djelomično rasklopljene (demontirane).
===== Pružne dizalice =====
{{glavni|Pružna dizalica}}
'''Pružna dizalica''' ili '''pružni granik''' je [[Vozna dizalica|vozna (mobilna) dizalica]] koja se kreće po [[tračnica]]ma. Postoje dvije vrste takvih dizalica, jedne koji rade na prugama velikih [[industrija|industrijskih]] [[Poduzeće|poduzeća]] i [[luka]], i druge koje se kreću i rade na prugama javnih [[željeznica]]. Te druge grade se u skladu s tehničkim propisima željeznica, a nazivaju se željezničkim dizalicama.
===== Željezničke dizalice =====
'''Željeznička dizalica''' ili '''željeznički granik''' služi za raščišćavanje pruge nakon željezničkih katastrofa, za montažne radove na [[most]]ovima i pruzi, i slično. Brzina vožnje željezničkih dizalica s vlastitim pogonskim uređajem iznosi od 3,6 do 9 [[Kilometar na sat|km/h]], a kad ih vuče [[lokomotiva]], mogu podnijeti brzinu vožnje od 80 do 100 km/h. Željezničke dizalice imaju u podvoscima nosiva pera koja se blokiraju kada dizalica radi. Nosivost željezničkih dizalica iznosi od 3 do 250 tona, a moment tereta od 250 do 20 000 kNm. [[Pogon]] im je dizelsko-električni i dizelsko-hidraulički.
===== Plutajuće dizalice =====
{{glavni|Plutajuća dizalica}}
'''Plutajuća dizalica''', '''ploveća dizalica''', '''plovna dizalica''' ili '''ploveći granik''' okretna je i nagibna dizalica [[montaža|montirana]] na plovnom objektu. Služi pri gradnji [[luka]], [[obala]] i [[most]]ova, za lučke radove i za spašavanje [[brod]]ova. Plutajuća dizalica ima donji dio dizalice izgrađen kao četverokutni [[ponton]]. One plove i rade u blizini morskih obala. Isprva su, osobito oni teške, bile vezane za rad u svojoj izvornoj luci ili u [[Ušće|ušćima]] [[Rijeka (vodotok)|rijeka]], i uz veliki rizik prevozile su se u druge luke. Tek kasnije su konstruirane plutajuće dizalice kojima je [[stabilnost]] bila toliko povećana da su mogle sigurno ploviti [[more]]m.
===== Helikopter dizalice =====
{{glavni|Helikopter dizalica}}
'''Helikopter dizalica''' ili '''helikopter granik''' sve se više u posljednje vrijeme upotrebljava za prijenos [[teret]]a i za različite radove na teško pristupačnim terenima i mjestima gdje normalna dizalica uopće ne može raditi. U takve radove spadaju [[Metalna konstrukcija|čelične montažne gradnje]], postavljanje električnih [[dalekovod]]a i [[plin]]skih [[cjevovod]]a, [[montaža]] postrojenja procesne industrije i slično. [[Helikopter]] se može okomito spustiti i podići, što omogućuje dobro i sigurno podizanje tereta sa zemlje. Nedostatak je rada s helikopterom u tome što se podiže manja preciznost pri odlaganju tereta i veći udarci pri podizanju i odlaganju tereta nego kad je dizalica oslonjena na zemlju. Nezgodno je što [[pilot]] obično ne može promatrati obješeni teret, ali ima i tako građenih helikoptera koji to pilotu omogućuju.
== Izvori ==
Line 142 ⟶ 181:
== Vanjske poveznice ==
{{commons|Category:Cranes (machines)}}
* ''[http://tehnika.lzmk.hr/prenosila-i-dizala/ prenosila i dizala]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
| |||