Stojan Novaković: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 8:
Iako je Novakovićeva politička karijera impresivna, ono po čem će se pamtiti poglavito je njegova književna i znanstvenopovijesna djelatnost. Daničićev učenik, na tragu velikoga učitelja napisao je prijeglednu i sustavnu gramatiku [[Srpski jezik|srpskoga jezika]], koja obuhvaća dijelove [[Fonetika|fonetike]] i [[Fonologija|fonologije]], [[Morfologija (Jezikoslovlje)|morfologiju]] i [[Sintaksa|sintaksu]]. To djelo je izlazilo u više dijelova, a kompletirano je kao ''Srpska gramatika'', [[1894]]. Još ne u struji mladogramatičarske škole (koja je onda dominirala svjetskim jezikoslovljem), Novakovićevo je djelo najpotpunija srpska gramatika do kasnijih studija Aleksandra Belića i Mihaila Stevanovića u prvoj polovici 20. stoljeća. Kao povjesničar književnosti skupio je opsežnu ''Srpsku bibliografiju'', [[1869]], s popisom djela 18. i 19. stoljeća, a njegova ''Istorija srpske književnosti'', [[1867.]], uradak je, po nekim značajkama, dubiozne vrijednosti: nesporno sistematičan i pouzdan u prikazu srpske književnosti, u njen je korpus ubrojio i nemali dio hrvatske pisane i književne baštine, postavši tako jednim od začetnika jezičnopovijesnih presizanja koja su dominantna u srpskoj književnojezičnoj kulturi i danas. Novakovićevo je pak djelo u izdavanju kapitalnih djela srpske jezične baštine neupitno: to se prije svega odnosi na pretisak ''Zakonika Stefana Dušana'', [[1870.]], te na veći dio (opet, uz spomenute izuzetke) ''Srpskih spomenika XV-XVIII veka''', [[1875.]]. Među historiografskim i [[Etnologija|etnološkim]] studijama ističu se ''Narodna tradicija i kritička istorija'', [[1880.]], ''Srbi i Turci XIV i XV veka'', [[1893]]. i ''Vaskrs države srpske'', [[1904.]]. Novakovićeva bibliografija broji oko 400 znanstvenih, publicističkih i književnih djela.
 
Stojan Novaković je [[1908]]. godine za novine [[Pester Lloyd]] o aneksiji Bosne i Hercegovine, između ostaloga rekao, a zagrebački [[Srbobran (novine)|Srbobran]] je tu izjavu preveo: ''Kad god smo se mi na Balkanu maknuli, da protiv očite ili krvave nepravde štogod za svoja nacionalna prava izvojujemo, uvijek su se dizali protiv nas vrlo glasni prigovori, da narušavamo red, mjesto da čekamo korak Evrope i mjesto da se pokoravamo internacionalnom pravnom redu. Uvijek su nas opominjali, da će se na to naše pokoravanje volji Evrope, pri ošteti, koja će nam u dio pasti, uzeti u obzir. Mi stariji i obrazovaniji zaista smo već osijedili nastojeći da svom narodu utuvimo tu evropsku mudrost. A sad je sve to najnovijim svojevoljnim napadom Austro-Ugarske kompromitovano. Dakle više ne možemo vjerovati u evropski moral...'' <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Србобран, бр. 230., |year= 1908.|url= |publisher= |location= Загреб|id= }}</ref>
 
== Vanjske poveznice ==