Frankovci: razlika između inačica

Zagrebački [[Srbobran (novine)|Srbobran]] je prepun članaka o ''frankovluku'' kao anticivilizacijskom, primitivnom i neljudskom protusrpskom djelovanju Josipa Franka i njegovih pristalica. Navodi se dosta slučajeva nasilja nad Srbima, od razbijanja prozora na kućama Srba i srpskim institucijama prije i tijekom rujanskih protusrpskih demonstracija u [[Zagreb]]u 1902. godine, do hajke na uglednije Srbe prije i tijekom [[Veleizdajnički proces|Veleizdajničkog procesa]] 1909. godine kao i do pojedinih slučajeva ubojstava. Tako su dvojica frankovaca ratara, Pavel Rakoš i Štefo Novaković iz sela [[Cerina (Čazma)|Cerine]] 1908. godine ubili Srbina Stevu Grubačevića iz sela [[Marčani|Marčana]] blizu [[Čazma|Čazme]], samo zato što im Stevo nikako nije htio reči da nije Srbin. Skupa su bili u gostionici, Hrvati su ga prisiljavali da se izjasni, sve dok nisu pošli kući kada ga je Rakoš ubio udarcem kolca u glavu. Nakon toga mu je kleknuo na prsa i cijelog ga nožem isjekao, tako da je bilo na njemu 130 rana. <ref>{{Cite book|last= Вишњић |first= Чедомир |authorlink= |title= Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 427.|year= 2013. |url= |publisher= СКД Просвјета, Службени Гласник |location= Загреб, Београд |id= }}</ref> <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Српско Коло, бр. 24., 12. (25.) јуна 1908., Звјерско убиство |year= 1908.|url= |publisher= |location= Загреб|id= }}</ref> Srbobran mu često spočitava židovsko podrijetlo i optužuje ga da ne radi u interesu Hrvata nego politike Beča, pod vidom borbe za Hrvatsku. Takvo mišljenje su imali i neki Hrvati. Tako ga [[Bogoslav Mažuranić]] (1866.–1918.) liječnik, političar i javni djelatnik, naziva tuđinskim agentom koji je zaveo hrvatske budale. Na sjednici zajedničkog sabora 27. studenog 1908. još je rekao o djelovanju Franka i bana Raucha oko Veleizdajničkog procesa: ''Stid me je kao Hrvata kad se sjetim da je hrvatski narod mogao ipak da rodi toliko kukavica i toliko budala - koliko ih je onaj tuđinski gnjus rekrutovao u svoju legiju... al ovakve sramote - ja držim da hrvatski narod od god. 48. ovamo nije zabilježio... Ovu sramotu moraće hrvatski narod da opere i našoj braći vrati milo za drago onda kad im to najviše od nevolje bude - a čini mi se da to nije tako daleko.'' <ref>{{Cite book|last= Вишњић |first= Чедомир |authorlink= |title= Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 445.|year= 2013. |url= |publisher= СКД Просвјета, Службени Гласник |location= Загреб, Београд |id= }}</ref> <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Србобран, бр. 259., 17. (30.) новембра 1908., О велеиздајничкој парници...|year= 1908.|url= |publisher= |location= Загреб|id= }}</ref> Frankovci su u [[Glina|Glini]] 1908. godine denuncirali vlastima svakog Srbina za veleizdaju, koji bi im konkurirao u poslovima, pa je iz Gline uhapšeno još 8 Srba, koji su sa stanice u Glini, na putu za Zagreb, ispraćeni od preko 500 ljudi. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Србобран, бр. 211., Нови “велеиздајници“|year= 1908.|url= |publisher= |location= Загреб|id= }}</ref> [[Divuša]] je mjesto u kojem se, između ostalih mjesta, u prosincu 1908. vršio upis Frankovih ''legionaša''. Frankovci iz hrvatskih sela su se okupljali u ''nekakve ustaše'' a prisustvovao je i tamošnji župnik Galić. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Србобран, бр. 278.|year= 1908.|url= |publisher= |location= Загреб|id= }}</ref> Fraknovci su imali i [[Agent provokator|agente provokatore]] koji su se preoblačili u seljačku odjeću, predstavljali se kao Srbi i u okolici Karlovca, po vojnićkom i slunjskom kotaru, pozivali srpski narod na ustanak i bunu. S druge strane huškanje Hrvata protiv Srba se širilo preko tiska, a cilj su bili nemiri i izazivanje građanskog rata u zemlji. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Србобран, бр. 8.|year= 1909.|url= |publisher= |location= Загреб|id= }}</ref>