Otvori glavni izbornik

Promjene

Nema promjene veličine ,  prije 2 mjeseca
 
== Optužnica za ratni zločin, pritvor i štrajk glađu ==
Nekoliko mjeseci nakon razlaza s predsjednikom Vlade [[Ivo Sanader|Ive Sanadera]] i HDZ-a, pokreće se istraga protiv Branimira Glavaša zbog sumnje da je počinio ratni zločin nad srpskim stanovništvom 1991. godine u Osijeku. Inicijativu za Glavaševim progonom i zatvaranjem pokrenuli su političkom odlukom Ivo Sanader i Vladimir Šeks. Nakon nekoliko neuspješnih zahtjeva za pritvorom, [[26. listopada]] vlasti ga uspijevaju pritvoriti u zagrebački [[zatvor]] [[Remetinec (zatvor)|Remetinec]]. Odmah po dolasku započinje [[štrajk glađu]], te je nakon nekoliko dana prebačen u zatvorsku bolnicu. Nakon 37 dana štrajkanja, istražni sudac ukida pritvor i privremeno prekida istragu zbog nemogućnosti sudjelovanja u procesu koji se vodi protiv njega. Odlazi u KBO gdje se oporavlja od posljedica štrajka glađu.
 
Dana [[16. travnja]] 2007. podiže se protiv Glavaša nova optužnica u tzv. [[Slučaj "Selotejp"|slučaju "Selotejp"]]. Istovremeno je zatražen ponovno pritvor, što je izvanraspravno vijeće [[Županijski sud|Županijskog suda]] u Osijeku odobrilo. Branimir Glavaš se od [[17. travnja]] nalazi po drugi putaput u zatvoru u Osijeku. Nakon toga, podiže se i druga optužnica u tzv. slučaju "Garaža". Postupak je prebačen pred Županijski sud u Zagrebu. Branimir Glavaš u svibnju 2007. godine drugi puta štrajka glađu punih 24 dana,a studenoga 2007., ponovno stupa u štrajk glađu, u kojem ustrajava punih 65 dana, sve do [[11. siječnja]] 2008. godine, kada biva pušten na slobodu. Prema Glavaševim odvjetnicima, trajanje njegovog štrajka glađu je rekord među hrvatskim zatvorenicima.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/glavasevi-odvjetnici-najavili-kaznene-prijave-protiv-medija-i-vladinog-duznosnika/333966.aspx Glavaševi odvjetnici najavili kaznene prijave protiv medija i vladinog dužnosnika]</ref> Izlazi na slobodu za vrijeme štrajka glađu, ali i zbog činjenice da je za vrijeme boravka u pritvoru ponovno izabran za zastupnika u Hrvatski sabor, čime je ponovno stekao zastupnički imunitet. Nakon izlaska na slobodu, sudski postupak pod optužbom da je odgovoran za učinjene ratne zločine se nastavlja, ali se brani sa slobode. Sudski postupak je okončan (8. svibnja 2009. g.) prvostupanjskom osuđujućom kaznom zatvora u trajanju od 10 godina. Branimir Glavaš je 5. svibnja 2009. godine napustio Hrvatsku i otišao u egzil u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], gdje se i danas nalazi. Ustavnu tužbu zbog kršenja njegovih ustavnih prava, Branimir Glavaš je podnio još 14. rujna 2010. godine, međutim niti do sredine svibnja 2014., više od tri godine i osam mjeseci od predavanja ustavne tužbe Ustavnom sudu RH, njegova ustavna tužba nije bila riješena.Ustavna tužba nije riješena niti nakon pune četiri godine, tako da je nerješavanje Glavaševe Ustavne tužbe ušlo u petu godinu, a što predstavlja pravni i pravosudni presedan i teško kršenje ljudskih prava u 25 godina postojanja demokratske Republike Hrvatske.<ref>[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/314312/Glavas-bi-mogao-biti-uskoro-na-slobodi.html Glavaš ogorčen na Ustavni sud sprema tužbu protiv Hrvatske]</ref> Tako dugo nerješavanje Glavaševe ustavne tužbe još je jedan presedan koji prati cjelokupan dugogodišnji pravosudni proces protiv Branimira Glavaša.
Dana 23.travnja 2014.godine Branimir Glavaš je podnio tužbu Europskom sudu za ljudska prava zbog kršenja članka 6. i 7.Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to zbog povred prava na suđenje u razumnom roku. Istovjetnu tužbu Strasbourgu Glavaš vs. Hrvatske, podnijela je i Glavaševa odvjetnica Višnja Drenški Lasan, 28.travnja 2014.godine. Zahvaljujući namjernoj neažurnosti Ustavnog suda RH, Hrvatska se našla na optuženičkoj klupi ESLJP, čime su se otvorile prilično realne šanse da Branimir Glavaš dobije i službeni status političke žrtve hrvatskog pravnog sustava. Sud u Strasbourgu je ponudio Glavašu nagodbu s RH uz naknadu štete u visini od 2.500 eura, što je Glavaš odbio. Međutim, Glavaš je javno objavio da mu je sud ponudio nagodbu (a što nije smio), pa je Sud tužbu odbacio zbog nepoštivanja tajnosti postupka.
 
Anonimni suradnik