Svetozar Pribićević: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 77:
Svetozar Pribićević rodio se u Hrvatskoj Kostajnici 1875. godine. Pohađao je realnu gimnaziju u [[Petrinja|Petrinji]] i [[Zagreb]]u.<ref>Svetozar Pribićević, ''Diktatura kralja Aleksandra'', (ur. [[Bogdan Krizman]], prijevod: [[Dražen Budiša]] i [[Božidar Petrač]]), Globus, Zagreb, 1990., ISBN 86-343-0335-7, Pogovor. Bogdan Krizman, ''Skica za biografiju Svetozara Pribićevića /1875-1936/'', str. 276.</ref> Na Sveučilištu u Zagrebu završio je studij [[Matematika|matematike]] i [[Fizika|fizike]] te je kraće vrijeme predavao u srpskim učiteljskim školama u [[Pakrac]]u i [[Karlovac|Karlovcu]].<ref name="K">[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2024 Krležijana: Pribićević, Svetozar], preuzeto 5. svibnja 2013.</ref> Već od studentskih dana s dubokim uvjerenjem izjašnjavao se za politiku jugoslavenskoga integralizma.<ref name="K"/> Kao član Ujedinjene hrvatske i srpske omladine, u almanahu ''Narodna misao'' (1897.), u članku ''Misao vodilja Srba i Hrvata'', izložio unitarno-jugoslavenski program, prema kojemu su [[Hrvati]] i [[Srbi]] dva naziva jednoga naroda. Zajedno sa [[Stjepan Radić|Stjepanom Radićem]] 1900. godine pokrenuo je ''Glas ujedinjene hrvatske, srpske i slovenačke omladine''.<ref name="HELZMK">[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50294 Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Pribićević, Svetozar], preuzeto 9. ožujka 2014.</ref>
Od [[1902.]] godine bio je glavnim urednikom glasila [[Srpska samostalna stranka|Srpske samostalne stranke]], ''Novog Srbobrana''.<ref name="PE">[http://proleksis.lzmk.hr/42654/ Proleksis enciklopedija: Pribićević, Svetozar], preuzeto 5. svibnja 2013.</ref> Kao član Srpske samostalne stranke ušao je u [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpsku koaliciju]], a nakon povlačenja [[Frano Supilo|Frana Supila]] (1909.) preuzeo je vodstvo Koalicije. [[Frankovci]] su u centru [[Zagreb]]a 1909. godine toljagama pretukla [[Frano Supilo|Supila]], Pribićevića, [[Jovan Banjanin|Banjanina]] i novinara [[Bude Budisavljević (novinar)|Budisavljevića]]. Srbobran je za to optužio Frankovu legiju i policiju, koji su, po njima, odlično surađivali, s ciljem izazivanja nereda zbog uvođenja izvanrednih mjera u Hrvatskoj. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Србобран, бр. 40., Разбојнички напад на народне заступнике|year= 1909.|url= |publisher= |location= Загреб|id= }}</ref> Ulaskom Koalicije u [[Narodno vijeće SHS]] postao je drugi potpredsjednik vijeća, ali je zapravo imao vodeću ulogu u vijeću, a potom i u [[Država SHS|Državi SHS]]. Sudjelovao je u pripremi sjednice [[Država SHS#Proglašenje|Hrvatskoga sabora 29. listopada 1918.]] te je podnio prijedlog o [[Raspad Austro-Ugarske|raskidu svih]] državnopravnih odnosa s [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom Monarhijom]]. Pridonio je opozivu [[Ženevska deklaracija (1918.)|Ženevske deklaracije]] i zagovarao što brže povezivanje Države SHS s [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] pa je uspio ishoditi odlazak delegacije Narodnoga vijeća u Beograd bez temeljite rasprave i oblikovanja čvrstih stajališta o ustroju buduće države: poduzima u to vrijeme Pribičević sve što je bilo u njegovoj moći (a njegov politički utjecaj je bio znatan) da što prije zaživi jugounitarizam, smatrajući da ovaj pokret ima svijetlu budućnost. Sudjelovao u izradbi adrese Narodnoga vijeća i bio jedan od potpisnika [[Država SHS#Ujedinjenje sa Srbijom|akta o ujedinjenju]].<ref name="HELZMK" />
=== Kraljevina Jugoslavija ===
| |||