[[datoteka:Time dilation.svg|mini|desno|300px|[[Lorentzov faktor]] kao funkcija [[brzina|brzine]] (u prirodnim jedinicama gdje je ''c'' = 1). Napominjemo da je za male brzine (manje od 0,1) ''γ'' približno jednak 1.]]
'''Hendrik Antoon Lorentz''' ([[ArnheimArnhem]], [[Gelderland]], [[Nizozemska]], [[18. srpnja]] [[1853]]. - [[Haarlem]], [[Sjeverna Nizozemska]], [[Nizozemska]], [[4. veljače]] [[1928]].), [[Nizozemska|nizozemski]] teorijski fizičar. [[Diploma|Diplomirao]] (1871.) [[matematika|matematiku]] i [[Fizika|fiziku]] i u 22. godini života [[doktor]]irao (1875.) na Sveučilištu u [[Leiden]]u [[Disertacija|disertacijom]] o [[refleksija|refleksiji]] i [[Lom svjetlosti|lomu svjetlosti]] ([[refrakcija]]). Sveučilišnu i istraživačku karijeru proveo je u Leidenu, a od 1923. vodio je i istraživački institut u Haarlemu. Izveo je [[transformacija|transformacijske]] relacije [[koordinata]] između [[Koordinatni sustav|koordinatnih sustava]] koji se gibaju velikim [[brzina]]ma ([[Lorentzove transformacije]]). Primio drugu po redu [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu iz fizike]] 1902. (s [[Pieter Zeeman|P. Zeemanom]]) za otkriće i klasični izračun cijepanja singletnih [[Spektar (fizika)|spektralnih linija]] u tri linije ([[Lorentzov triplet]]) kada se [[atom]] nalazi u vanjskome [[magnetsko polje|magnetskom polju]] (takozvani normalni [[Zeemanov učinak]]). Po njem je nazvan [[Mjesečevi krateri|krater na Mjesecu]] ([[Lorentz (krater)]]). <ref> '''Lorentz, Hendrik Antoon''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37155] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>
