Crna rupa: razlika između inačica

'''Crna rupa''' ili '''crna jama''' ({{en|black hole}}) je regija prostor-vremena u kojem je velika [[nebesko tijelomasa]] zbijena u malu točku čija je drugagravitacijska kozmičkaakceleracija brzinaili većasila odtoliko [[brzinajaka svjetlosti|brzineda svjetlosti]]ju takoništa, daniti čestice pa čak niti elektromagnetska garadijacija nipoput [[svjetlost]]<nowiki/>i ne može napustiti.

Jedna od teorija koja opisuje crne rupe je i [[Albert Einstein|Einsteinova]] [[Opća teorija relativnosti]]. OnaJedna od stavaka o kojoj teorija govori je da masagravitacija prouzrokovana masom zakrivljuje prostorvrijemeprostor-vrijeme, te što veću masu neko tijelo ima, to mu je gravitacija veća. Crne rupe se smatraju najgušćim, a time i najmasivnijim objektima u svemiru, dakle,stoga njihovaimaju je gravitacija najveća. One toliko zakrivljuju prostor da im čak ni [[svjetlost]] nei moženajveću pobjećigravitaciju.

Crna rupa s masom manjom od tri [[Sunce|Sunčeve]] mase ne može nastati ni pod utjecajem enormnog vanjskog pritiska. Taj pritisak bi morao sabiti protone na još veću gustoću, a to jeu većnašoj teškospoznaji prihvatljivofizike nije moguće. Npr. za Sunce mase m=2&times;10³⁰ kg [[Schwarzschildov polumjer]] daje 3 km, [[obujam]] takve mase je 1,13&times;10¹¹ m³ i u taj prostor stane samo 3,6&times;10²⁹ kg tvari gustoće protona, stoga bi se [[proton]]e trebalo sabiti na pet puta veću gustoću.

Jedna od teorija je da ćemo u budućnosti moći putovati krozu daljnju vrijemebudućnost uz pomoć crnih rupa. Prema teoriji [[De Sitterova precesija|de Sitterove precesije]]<!-- provjeriti -->, tijela velike mase svijajusavijaju prostorvrijeme u svojojoko blizinisebe. Kada bismo svemirskom letjelicom uspjeli letjeti oko crne rupe bez upada u njeno gravitacijskoEvent poljehorizonta (za što su potrebne iznimno velike brzine), iskusili bismo [[Gravitacijska vremenska dilatacija|efekt vremenske dilatacije]], te bi iz naše perspektive prolazile minute, dok bi u "normalnomstvarnom svemiruvremenu" prolazile godine.