Henan: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
povijest, zemljopis, uprava i poveznice
m ispravak
Redak 49:
Žuta rijeka, koja teče kroz sjeverni Henan, se zove i „Majčinskom rijekom”, jer su [[Han Kinezi]] (92% ukupnog kineskog stanovništva) i njihova civilizacija rođeni oko rijeke. Upravo se Henan smatra za tu kolijevku kineske civilizacije, zbog povoljne klime i obilja plodne zemlje. Zbog toga se područje Henana smatra za izvorište kineske kulture i nacije, a njegovi stanovnici se smatraju potomcima [[Žuti Car|Žutog cara]].
 
Ovdje su pronađeni najstariji dokazi poljoprivrede u Kini tijekom [[neolit]]ičkih kultura [[Yangshao]] (5000. pr. Kr.-3000. pr. Kr.) i [[Longshan]] (3000. pr. Kr.-2000. pr. Kr.), ali i kulture Erlitou koja se poistovjećuje s polu-mitskompolumitskom kineskom [[Dinastija Xia|dinastijom Xia]] (2070. pr. Kr.-1600. pr. Kr.). Nju je osvojila [[dinastija Shang]] (16.-11. stoljeće pr. Kr.) koja je također sjedište imala na krajnjem istoku Henana. Njezina posljednja prijestolnica u gradu ''Yinu'' (današnji [[Anyang]]) je mjesto gdje je nastalo i [[kinesko pismo]].
 
Tijekom kineske povijesti, devet dinastija je imalo ovdje svoje sjedište, u gradovima kao što su [[Dengfeng]], [[Anyang]], [[Luoyang]], [[Xuchang]] i [[Kaifeng]]. Zbog toga je Henan bio dom ne samo mnogih povijesnih, nego i književnih osoba ([[Lao Tzu]], [[Chuang Tzu]], [[Han Fei]], [[Lu Buwei]], [[Shang Yang]], [[Li Si]], [[Yue Fei]], [[Du Fu]], [[Bai Juyi]] i dr.). [[Džurdži]] i [[Mongoli]] su svojim invazijama okončali dominaciju Henana u Kini, a središte vlasti se premjestilo u sjevernu Kinu.