Američki građanski rat: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m ispravak |
||
Redak 313:
=== Era rekonstrukcije ===
Era rekonstrukcije počela je tijekom [[rat|rata]] i to [[Proglas o emancipaciji|Proglasom o emancipaciji]] ([[1. siječnja]] [[1863.]] godine) i trajala je sve do [[1877.]] godine.<ref>Hans L. Trefousse, ''Historical Dictionary of Reconstruction'' (Greenwood, 1991.), pokriva sve glavne događaje i vođe.</ref> Uključivala je mnoštvo kompleksnih metoda kojima se pokušalo riješiti pitanje rata od kojih su najvažnija bila tri "amandmana rekonstrukcije" uvedena u [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustav SAD-a]] koja su ostala na snazi sve do danas: trinaesti ([[1865.]]), četrnaesti ([[1868.]]) i petnaesti amandman ([[1870.]]). Iz perspektive Unije, ciljevi rekonstrukcije su bili osiguravanje njezine pobjede na bojišnicama putem ujedinjenja; osiguranje "republikanske forme vlade za bivše [[Konfederacija Američkih Država|Konfederalne Države]]"; te trajno ukidanje [[robovlasništvo|ropstva]] i sprečavanje
[[Andrew Johnson|Predsjednik Johnson]] blago je postupao prema rekonstrukciji te je smatrao da je glavni cilj ostvaren 1865. godine nakon što je svaka pobunjenička država odbacila separatizam i prihvatila trinaesti amandman. Ipak, radikalni [[Republikanska stranka (SAD)|republikanci]] poput Thaddeusa Stevensa i Charlesa Sumnera na sve su to gledali skeptično. Oni su došli do izražaja nakon izbora [[1866.]] godine i odbacili većinu Johnsonovog rada. Koristili su vojsku kako bi razriješili dužnosti dotadašnje južnjačke vlade i održali nove izbore u kojima su glasali svi slobodni ljudi. Rezultat svega bila je republikanska koalicija koja je preuzela vlast u deset država uz pomoć pripadnika američke vojske. U međuvremenu je ured za slobodne ljude kao dio vojske odigrao ključnu ulogu u pomaganju crncima, dok su se [[Paravojna postrojba|paravojne postrojbe]] poput prvog [[Ku Klux Klan]]a koristile nasiljem kako bi spriječile njegov napor.<ref>Hans L Trefousse, ''Thaddeus Stevens: Nineteenth-Century Egalitarian'' (2005.), str. 161-238.</ref>
| |||