Proces nuklearne fisije: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 1 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q3696476 na Wikidati
m ispravak
Redak 21:
Varijacija u specifičnoj vezanoj [[energija|energiji]] sa [[atomski broj|atomskim brojem]] postoji zbog unutarnje povezanosti dvije osnovne [[sila|sile]] koje djeluju na komponente nukleusa ([[proton|protoni]] i [[neutron|neutroni]]). Nukleusi su vezani sa snažnom privlačnom [[nuklearna sila|nuklearnom silom]] između nukleusa, koja je jača od elektrostatičog odbijanja između [[proton|protona]]. Međutim, snažna [[nuklearna sila]] djeluje samo na ekstremno kratkim rasponima (prati Yukawa potencijal). Zbog toga su veliki nukleusi slabije vezani po jedinici [[masa|mase]] nego manji nukleusi, i dijeljenje dva velika nukleusa u dva srednje veličine oslobađa [[energija|energiju]].
Zbog kratkoće raspona jake vezajuće [[sila|sile]], veliki nukleusi sadrže proporcionalno više [[neutron|neutrona]] od lakših elemenata, koji su najstabilniji sa omjerom 1-1 ([[proton]]-[[neutron]]). Ostatak [[neutron|neutrona]] stabiliziraju teške elemente jer dodaju [[snaga|snagu]] privlačnoj sili bez da dodaju [[snaga|snagu]] odbijanju između [[proton|protona]]. Fisijski produkti u prosjeku imaju isti omjer [[neutron|neutrona]] i [[proton|protona]] kao i nukleusi od kojih su nastali i zato su često nestabilni jer imaju proporcionalnost previše [[neutron|neutrona]] u usporedbi sa stabilnim [[izotop|izotopima]] slične [[masa|mase]]. To je osnovni uzrok problema velike količine radioaktivnog otpada iz [[nuklearni reaktor|nuklearnih reaktora]]. Fisijski produkti su često beta emiteri, odašilju brzo kretajuće [[elektron|elektrone]] da bi sačuvali [[električni naboj]] dok se preostali [[neutron|neutroni]] pretvaraju u [[proton|protone]] unutar [[atomska jezgra|jezgre atoma]] fisijskog produkta.
Najčešća nuklearna goriva, <sup>235</sup>U i <sup>239</sup>Pu, nisu veliki radijacijske opasnosti sama po sebi.<sup>235</sup>U ima polu-životpoluživot prosječno 700 milijuna godina, i dok <sup>239</sup>Pu ima polu-životpoluživot od samo 24 000 godina,on je odašiljač čistih alfa čestica i nije opasan osim ako se ne pojede.
Jednom kad je gorivi element iskorišten, ostatak gorivog materijala je intimno pomiješan sa visoko radioaktivnim fisijskim produktima koji emitiraju energetske beta čestice i [[gama zračenje|gama zrake]].
Neki fisijski produkti imaju poluživot kratak i do par sekundi, ostali imaju poluživote do desetke tisuća godina i zahtijevaju dugoročno pohranjivanje u spremišta kao što su Yucca Mountain, dok se fisijski produkti ne raspadnu u neradioaktivne stabilne izotope.
Redak 35:
http://www.nuclearfiles.org/menu/key-issues/nuclear-weapons/basics/what-is-fission.htm
 
[[Kategorija: Nuklearna fizika]]