Rimski hram: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak
Redak 5:
[[Datoteka:Croatia Pula Temple of Roma and Augustus 2014-10-11 11-30-05.jpg|mini|200px|lijevo|'''[[Augustov hram]]''' u [[Pula|Puli]] iz 1. st.]]
[[Datoteka:Panteón de Roma alzado.jpg|mini|200px|'''[[Panteon]] u Rimu''' iz 2. st., crtež presjeka i pročelja.]]
Nedugo nakon nastanka ovakvih hramova, nastali su i kružni hramovi na tradiciji starorimskih građevina i grčkih ''[[tolos]]a'' (''Sibilin hram'', rano 1. st. pr. Kr.). No rimski hramovi su se razlikovali od grčkih prije svega u dimenzijama i uporabi [[beton]]a, zatim u visokom podiju koji su preuzeli od Etruščana i unutarnjoj koncepciji – dok su [[Grci]] hram pravili za doživljaj izvana, a unutrašnjost zanemarivali, [[Rimljani]] unutra grade niše i svetišta, a vanjštinu često pojednostavljuju običnim zidom ili polu-stupovimapolustupovima i polu-stubovimapolustubovima. Ovakvi hramovi nisu bili slučajni, niti kratka vijeka, označili su gradnju hramova u cijeloj [[Italija|Italiji]] i drugim carskim gradovima sve do 3. st.
 
Masivnost građevina, kao karakteristika rimske umjetnosti, nije zaobišla ni hramove; tako imamo kompleks betonskog svetišta od mnogih rampi, stepeništa, dvorišta i polukružnog svetišta s brojnim [[arkada]]ma, [[niša]]ma i [[svod]]ovima (''Svetište Fortune Primigenie'' u [[Palestrina|Palestrini]], podnožju [[Apenini|Apenina]], sjeverno od [[Rim]]a, rano 1. st. pr. Kr.).