Banovina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 84.104.170.161 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnice Roberta F.
Oznaka: brzo uklanjanje
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 7:
Ozemlje se isprva zvalo Petrinjska ili Kupska krajina. [[Dvorsko ratno vijeće|Gradačko]] vijeće poticalo je pobune stalno doseljenih [[Vlasi u Hrvatskoj|Vlaha]] protiv [[ban]]a. Uslijed tih nereda i nemira [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I.]] tek [[1704.]] predaje konačno tu krajinu u vlast [[ban]]a, i od tada se ono zove Banska krajina.<ref>[[Stjepan Antoljak|Antoljak, Stjepan]]. ''<u>Banska krajina</u>'' '''u:''' [[Mate Ujević|Ujević, Mate]] (gl. ur.) ''[[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatska enciklopedija]]'', Naklada Konzorcija Hrvatske enciklopedije, Zagreb, 1941., 2. sv., str. 200.</ref><ref>Valenčić, Mirko. ''<u>Banska krajina</u>'' '''u:''' [[Igor Karaman|Karaman, Igor]] (gl. ur.) ''Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture'', [[Školska knjiga]], 1980., str. 25.</ref> Naziv ovoga povijesnoga ozemlja potječe od riječi [[ban]]. Tvorbeno su ispravne obje riječi. Nastale su dodavanjem nastavka ''-ija'', što označava ozemlje pod upravom određenoga dužnosnika (kao biskup – ija, pukovn – ija, župan – ija, major – ija<ref>Opačić, Nives. ''Iza riječi: prtinom i cijelcem'', Matica hrvatska, Zagreb, 2005., str. 233-235., ISBN 953-150-713-9</ref>), odnosno dodavanjem nastavka ''-ina'' posvojnomu pridjevu, što označava pripadnost područja (kao domov – ina, djedov – ina, knežev – ina, plemenšč – ina)<ref>Opačić, Nives. ''Mrvice s banskoga stola'', [[Vijenac (časopis)|Vijenac : novine Matice hrvatske za književnost, umjetnost i znanost]] // br. 232, 23. siječnja 2003., URL: [http://www.matica.hr/Vijenac/vij232.nsf/AllWebDocs/opacic http://www.matica.hr] (Preuzeto: 2009-12-19)</ref> Naziv ''Banovina'' potječe iz stanja u tome kraju kakvo je bilo od [[16. stoljeće|16. stoljeća]], kad je dio današnjega područja oko [[Kupa|Kupe]] i [[Sava|Save]] postao dijelom obrambenoga pojasa od [[Karlovac|Karlovca]] do [[Ivanić Grad|Ivanić Grada]] pod zapovjedništvom [[Hrvati|hrvatskoga]] [[ban]]a. Kasnijim širenjem opsega ove [[Povijest|povijesne]] [[Hrvatska|hrvatske]] pokrajine pojavljuje se novi naziv ''Banija'' koji postaje dominantan poslije utjelovljenja [[Banovina Hrvatska|banovine Hrvatske]] i osobito poslije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] kada se naziv ''Banovina'' potpuno istiskuje. Poslije demokratskih promjena naziv ''Banovina'' stječe širu porabu u [[Mediji|javnim medijima]] i na [[Zemljovid|zemljovidima]], te postaje običniji<ref>[[Stjepan Babić|Babić, Stjepan]]; Finka, Božidar; Moguš, Milan. ''Hrvatski pravopis'', 5. prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 2000., str. 161., ISBN 953-0-40017-9</ref> (čit. češći) u izvornih govornika. Južnokajkavski Banovci (Bánovac i Banovec, Banovínac ''m''; Bánōvka, Banòvīnka ''ž'') koriste stariji naziv Banovina.<ref>Lovrić, Andrija–Željko; Rac, Mladen. ''Južni kajkavci na Banovini oko Sunje, Petrinje i Gline.'' '''u:''' Capar, Nikola; Jembrih, Alojz; Poljanec, Vladimir (urednici) ''<u>Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju</u> : zbornik radova s okruglih stolova (znanstvenih kolokvija i skupova) u Krapini 2002.-2006.'', Hrvatska udruga Muži zagorskog srca, Zabok, 2006., str. 530-549., ISBN 953-97412-4-6</ref>
 
== ZemljopisGeografija ==
Banovina je rubni prostor [[Panonska nizina|Panonske nizine]], smješten jugozapadno od [[Sisak|sisačke]] [[Posavina|Posavine]], a obilježen je brežuljkastim krajolikom, prosječne visine od 300 m. Najviši je vrh na [[Zrinska gora|Zrinskoj gori]] (615 m). Doline presijecaju manji vodeni tokovi, a veliki je dio toga područja pod šumama. Banija ukupno obuhvaća 1803 [[km²]].