Julijanski kalendar: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
pravopisna greška
m brojao→brojio (brojao→imao)
Redak 5:
Dužina trajanja godine u julijanskom kalendaru iznosi prosječno 365¼ dana, što se postiže ubacivanjem jednog dodatnog dana svake četvrte godine. Julijanska godina nešto je duža od tropske, a ova razlika akumulira se na jedan dan svakih 128 godina. Po julijanskom kalendaru, svaka [[godina]] čiji je broj djeljiv sa 4 je [[Prijestupna godina|prijestupna]] i sadrži 366 [[dan]]a, dok ostale sadrže 365 dana. Nakon uvođenja julijanskog kalendara 45. pr. Kr. najprije je, greškom, svaka treća godina bila prijestupna. Prijestupne su bile sljedeće godine: [[45. pr. Kr.]], [[42. pr. Kr.]], [[39. pr. Kr.]], [[36. pr. Kr.]], [[33. pr. Kr.]], [[30. pr. Kr.]], [[27. pr. Kr.]], [[24. pr. Kr.]], [[21. pr. Kr.]], [[18. pr. Kr.]], [[15. pr. Kr.]], [[12. pr. Kr.]], [[9. pr. Kr.]], [[8.|8. n. e.]], [[12.|12. n. e.]] i dalje svaka četvrta. Pošto je greška kasnije uočena, car [[August]] je naredio izbacivanje svih prijestupnih godina između 9. pr. Kr. i 8. n. e. čime je zaslužio da se jedan mjesec nazove njegovim imenom.
Treba imati u vidu da se u ovo vrijeme godine još nisu brojalebrojile od rođenja [[Isus Krist|Isusa Krista]], već od osnivanja [[Rim]]a [[753. pr. Kr.]] te je sretna slučajnost što su za prijestupne godine uzete baš one djeljive sa 4 brojeno od Kristovog rođenja.
Julije Cezar prvobitno je odredio da svi neparni [[Mjesec (period)|mjeseci]] imaju po 31 dan, a parni po 30, osim [[Veljača|veljače]] koji je u običnoj godini imao 29 dana, a 30 u prijestupnoj. Mjeseci su se zvali: ''Januarius'', ''Februarius'', ''Martius'', ''Aprilis'', ''Maius'', ''Junius'', ''Quintilis'', ''Sextilis'', ''September'', ''October'', ''November'' i ''December''. Godine 44. pr. Kr. mjesec ''Quintilis'' je preimenovan u ''Julius'' (današnji srpanj) u slavu Julija Cezara. Godine 8. pr. Kr. odlučeno je da se jedan mjesec nazove imenom cara Augusta, a pošto je on najviše ratnih pobjeda napravio u mjesecu ''Sextilis''-u, ovaj mjesec nazvan je po njemu – ''August'' ([[kolovoz]]).
Još od 13. stoljeća Augustu se pripisuje da je svom mjesecu dodao jedan dan kako bi bio jednak Cezarovom, međutim takve su dužine bile čak i prije Cezara.