Gustav Mahler: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Stil: sitno
m brojao→brojio, brojao→imao
Redak 42:
U lipnju 1901., seli se u novu vilu na jezeru u Maierniggu u [[Koruška|Koruškoj]].<ref>[http://www.gustav-mahler.at/deutsch/index.asp www.gustav-mahler.at – Gustav Mahler Komponierhäuschen], pristupljeno 20. ožujka 2014.</ref> 9. ožujka 1902. ženi se dvadeset godina mlađom Almom Schindler ([[1879.]] &ndash;[[1964.]]), pokćerkom bečkog slikara [[Carl Moll|Carla Molla]]. Alma je bila glazbenica i skladateljica, ali joj je Mahler zabranio kreativni rad: no ipak je često uredno prepisivala njegove rukopise. Alma i Gustav imali su dvije kćeri, Mariu Annu ('Putzi'; [[1902.]] &ndash; [[1907.]]), koja je sa samo četiri godine umrla od [[Difterija|difterije]], i [[Anna Mahler|Annu]] ('Gucki'; [[1904.]] &ndash; [[1988.]]), koja je kasnije postala [[Kiparstvo|kiparica]].
 
Smrt prve kćeri duboko je pogodila Mahlera, ali to je bio tek početak. Iste godine otkrio je da ima srčanu bolest ([[Endokarditis|infektivni endokarditis]]), pa je stoga bio primoran ograničiti tjelovježbu, te brojatibrojiti korake pedometrom. U Operi je zbog tvrdoglavosti imao sve više neprijatelja, a bio je i sve češćom metom napada u antisemitskim krugovima, naročito preko tiskovina. Ostavka na mjesto ravnatelja opere 1907. bila je očekivana. Utjecaj tjeskobne realnosti toga vremena naročito je vidljiv u njegovoj ''Devetoj simfoniji''.
 
Mahlerova je glazba kod kritičara pobuđivala protivljenje, budući da su ju pretežno primali kao zbrku pomiješanih tema, uzetih iz "disparatnih" razdoblja i tradicija. Mahlerovo međusobno suprotstavljanje materijala iz "vrijednih" kao i "manje vrijednih" kultura, te miješanje različitih etničkih tradicija često su konzervativne kritičare dovodile do bijesa, osobito u doba kada su masovne radničke organizacije naglo rasle, a sukobi između Nijemaca, Čeha, Mađara i Židova u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] stvarali sve jači osjećaj napetosti i nestabilnosti. No, na svojoj je strani uvijek imao i strastvene pobornike. Zadnjih godina života Mahler je počeo postizati uspjehe i kod šire publike, od kojih je među važnijima izvedba ''Druge simfonije'' 1900. godine u [[München]]u, s prvom potpunom izvedbom ''Treće simfonije'' u [[Krefeld]]u 1902., kao i oproštajno izvođenje ''Druge simfonije'' u Beču 1907., te prije svega minhenska praizvedba velebne ''Osme simfonije'' [[1910]]. Glazba koju je nakon toga skladao nije izvođena za njegova života.
Redak 205:
[[Kategorija:Austrijski skladatelji]]
[[Kategorija:Austrijski dirigenti]]
[[Kategorija: Skladatelji glazbe romantizma]]
[[Kategorija:Životopisi, Beč]]