Babilonska astronomija: razlika između inačica

Sve ovo znanje Grcima je vjerojatno preneseno ubrzo nakon osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] (331. pr. Kr.). Prema klasičnom filozofu [[Simplicije|Simpliciju]] (6. stoljeće), Aleksandar je naredio prevođenje povijesnih astronomskih zapisa pod nadzorom svog kroničara Kalistena iz Olinta, koji ih je poslao svom ujaku [[Aristotel]]u. Treba spomenuti da, mada je Simplicije prilično kasniji izvor, njegovo objašnjenje može biti pouzdano. Simplicije je proveo neko vrijeme u progonstvu na [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidskom persijskom dvoru]], pa je mogao imati pristupa izvorima koji su na Zapadu bili izgubljeni. Upadljivo je da on pominje naslov ''tèresis'' ([[Grčki jezik|grčki]]: straža), što je čudno ime za jedno povijesno djelo, ali je zapravo dobar prijevod babilonskog naslova ''massartu'', što znači "čuvati" ali i "promatrati" (i u našem jeziku "gledati" može značiti i "čuvati"). Ipak, Aristotelov učenik Kalip iz Kizika je negde u to vrijeme uveo svoj 76-godišnji ciklus, poboljšanje 19-godišnjeg [[Meton]]skog ciklusa. Početak prve godine svog prvog ciklusa je postavio na dan [[suncostaj]]a 28. lipnja 330. pr. Kr. (proleptički [[julijanski kalendar]]), ali izgleda da je kasnije brojaobrojio lunarne mjesece od prvog mjeseca poslije Aleksandrove odlučujuće bitke kod Gaugamele, 1. listopada 331. pr. Kr. Tako je Kalip mogao dobiti podatke iz babilonskih izvora, a Kidinu je mogao koristiti njegov kalendar.