Razlika između inačica stranice »Knežev dvor«

Dodano 17 bajtova ,  prije 1 godinu
nekoliko sitnica
(Proširena povijest nastanka knezevog dvora, koji majstori su bili zaduzeni te ime glavnog projektanta nakon 1463.)
(nekoliko sitnica)
== Povijest ==
[[Datoteka:Sponza Palace-Dubrovnik-7.jpg|mini|desno|Kapitel u trijemu s prikazom boga [[Asklepije|Asklepija]], rad kipara Petra Martinova]]
Prvi spomen zgrade na prostoru današnjeg Kneževog dvora iz 13. je stoljeća, kad se spominje utvrda ('castellum'). Tijekom 14. stoljeća utvrda se po uzoru na [[rim]]sku i [[venecija]]nsku tradiciju postupno pretvarala u palaču. Godine [[1435]]. u oružarnici se dogodila eksplozija [[barut]]a uslijed koje je Knežev dvor teško oštećen. Nakon toga pristupilo se obnovi koja je trajala od 1435. do 1463. godine. Projekt je vodio [[napulj]]ski inženjer [[Onofrio della Cava]], za kojeg se vjeruje da je autor reprezentativnog pročelja u mješovitom gotičko-renesansnom stilu. U izvedbi detalja sudjelovali su mnogi umjetnici, kipari, klesari i zidari. Od kiparskih ukrasa naročito se ističe rad kipara Petra Martinova, kapitel trijema s prikazom [[Asklepije|Asklepija]], grčkog boga liječništva, izrađen oko 1440.g godine.
 
Zgrada je nakon toga još dva puta doživjela veća oštećenja. Nedugo nakon obnove [[1463.]], nova je eksplozija baruta oštetila Knežev dvor. Nakon zadnje eksplozije dolazi majstor iz Firence koji će voditi daljnju obnovu dvora, Salvi di Michele. Gotičko-renesansne prozore na pročelju su klesali domaći majstori (Radivoj Bogosalić, Radonja Grubačević, Đuro Utišenović, Ratko Ivančić i Nikola Marković). U velikom [[potres]]u [[1667.]]. doživjela je oštećenja unutrašnjosti, a obnova koja je uslijedila trajala je tri desetljeća. U početku se pokušalo vratiti gotičko-renesansni izgled dvora, za što su, kao konzultanti angažirani arhitekti Francesco Cortese iz Rima i Paolo Andreotti iz Genove. No, 1689. dolaskom velikog arhitekta, Sicilijanca [[Tommaso Napoli|Tommasa Napolija]], zgradi je oblikovanjem novoga atrija utisnut [[barok|barokni]] pečat.
 
Knežev dvor zadržao je svoju izvornu funkciju sve do [[1808]]. godine kada [[francuska|francuski]] maršal [[August Marmont]] ukida [[dubrovačka republika|Dubrovačku republiku]]. Do Drugog svjetskog rata ima upravnu funkciju. U njemu su prilikom svojih posjeta Dubrovniku boravili i vladari Franjo Josip I i Aleksandar Karađorđević. U muzej je pretvoren 1948.