Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodan 691 bajt ,  prije 1 mjesec
bez sažetka
 
[[Pavao Ritter Vitezović]] objavljuje ep ''Odiljenje sigetsko'' u [[Linz]]u [[1684.]] godine. U ''Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga'' [[Andrija Kačić Miošić|Andrije Kačića Miošića]] iz [[1756.]] godine nalazi se [[:s:Razgovor ugodni/Pisma od bana Zrinovića i cara Sulemana trećega|Pisma od bana Zrinovića i cara Sulemana trećega]], posvećena opsadi Sigeta i junaštvu Nikole Zrinskoga:
{| cellpadding=6
{{citat|Suleman se razbolio biše<br />
|- style="vertical-align:top; white-space:nowrap;"
u bijelu gradu Carigradu.<br />
|
Pitaju ga paše i veziri:<br />
{{citat|:Suleman se razbolio biše<br />
„Što je tebi, care gospodare?<br />
u::U bijelu gradu Carigradu.<br />
Koja ti je bolovat nevolja?<br />
::Pitaju ga paše i veziri:<br />
Ali ti je starost dodijala<br />
::„Što je tebi, care gospodare?<br />!
ali junak Zrinović Nikola<br />
:Koja ti je bolovat nevolja?<br />
devet godin' s tobom bojak bijuć?“<br /><br />
::Ali ti je starost dodijala<br />?
ali::Ali junak Zrinović Nikola<br />
devet::Devet godin'godín s tobom bojak bijuć?“<br /><br />
:Odgovara care Sulemane:<br />
„Prođ::„Prodj'te me se, paše i veziri!<br />
::Nije meni starost dodijala,<br />;
već::Već nevirni Zrinović Nikola,<br />.
|
koji:Koi razbirazbì Ali-pašu moga<br />
pod::Pod Segetom -Sigetom, on se ne bilio! -<br />
ter::Ter isičeizsičè svu vojsku njegovu<br />,
::I porobì Bosnu do Fojnice.
:Sada nejma većega junaka
::U Turčina, ni u Kaurina,
::Ni žeštjega meni dušmanina
::Od Nikole Zrinovića bana.
:Nit ću živit, ni veseo biti,
::Dok nesmaknem dušmanina moga,
::Zrinovića, bana hàrvatskoga,
::Koi mi je puno dodijao.“ (...)
|} (Andrija Kačić Miošić, ulomak iz "Pisma od bana Zrinovića, cara Sulemana tretjega..."<ref>Andrija Kačić Miošić, ''[https://archive.org/details/razgovorugodnin00miogoog/page/n1 Razgovor ugodni naroda slovinskoga]'', Razpošilja knjižara A . Jakić, Zagreb, 1862., str. 227.</ref>)
 
[[Datoteka:Knjiga Sigetski boj u hrvatskoj epici.jpg|desno|mini|Knjiga "''Sigetski boj u hrvatskoj epici"'' autora Ivana Pranjića, predsjednika [[Čakovec|čakovečkog]] ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], predstavljena je na 450. obljetnicu znamenite opsade]]
Odgovara care Sulemane:<br />
„Prođ'te me se, paše i veziri!<br />
Nije meni starost dodijala,<br />
već nevirni Zrinović Nikola,<br />
koji razbi Ali-pašu moga<br />
pod Segetom - on se ne bilio! -<br />
ter isiče svu vojsku njegovu<br />
i porobi Bosnu do Fojnice.|Andrija Kačić Miošić, ulomak iz "Pisma od bana Zrinovića i cara Sulemana trećega"}}
 
[[Datoteka:Knjiga Sigetski boj u hrvatskoj epici.jpg|desno|mini|Knjiga "Sigetski boj u hrvatskoj epici" autora Ivana Pranjića, predsjednika [[Čakovec|čakovečkog]] ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], predstavljena je na 450. obljetnicu znamenite opsade]]
 
Njemački pjesnik [[Theodor Körner]] [[1812.]] godine objavljuje svoju dramu ''Zrinyi'', koja je zagrebačku premijeru na njemačkom jeziku doživjela [[1832.]] godine, a na hrvatskom jeziku [[1841.]] godine.<ref name="Rapacka" />{{is|157}} Hrvatski velikan [[Ante Starčević]] o 300. obljetnici bitke iz 1866. godine kritizirao je kult sigetskog heroja kojega je okarakterizirao kao branitelja hrvatskih neprijatelja (Austrijanaca i Mađara), te je suprotstavio Nikoli kao pozitivniji lik drugog Zrinskog - Nikolinog praunuka [[Petar Zrinski|Petra Zrinskog]] i [[Fran Krsto Frankapan|Frana Krstu Frankapana]]. Unatoč ovoj kritici, heroizam Nikole Šubića Zrinskog nije izblijedio,<ref name="Rapacka" />{{is|158}} nego je konačnu (umjetničku) potvrdu dobio u operi [[Nikola Šubić Zrinjski (opera)|Nikola Šubić Zrinjski]] [[Ivan Zajc|Ivana pl. Zajca]] iz [[1876.]] godine, čiji je napjev [[U boj, u boj]] popularan ne samo među hrvatskim navijačima u obliku "''U boj, u boj, za narod svoj''", nego također i u [[Japan]]u.<ref>Nobuhiro Shiba, "Jedan odlomak iz povijesti suradnje Japana i Hrvatske, Hrvatska pjesma “U boj” i japanski muški zbor", Povijest u nastavi, sv. VI, broj 12 (2) prosinac 2008.</ref> Riječima muzikologa: "''Naposljetku, zborski završetci svakoga od triju činova sa sintagmama '''Dok u nama živo srce bije''', '''Za dom''' (je slatko mrijeti) i '''U boj''' poprimili su prepoznatljiv znamen. Poistovjetivši se s operom i nadrastajući svoju prvotnu ulogu, osobito je zborski finale (U boj) poprimio crtu bezvremenosti.''"<ref>Rozina Palić-Jelavić, "Zborski ulomci/brojevi u operi Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca iz aspekta romantičarskih i nacionalnih ideja", Arti musices: hrvatski muzikološki zbornik, sv. 45 br. 2, studeni 2014., str. 240.</ref>
 
=== Umjetničke slike ===
[[Oton Iveković]] (slika<ref>[http://nadanasnjidan.files.wordpress.com/2012/09/bitka-kod-sigeta-1566.jpg Na današnji dan], pristupljeno 25. listopada 2016.</ref>), [[Ljudevit Ožegović]], [[Bela Čikoš Sesija]],<ref>Ivan Brnčić, [https://www.zagrebonline.hr/nikola-zrinski-pred-vratima-tvrdave-siget/ ''Nikola Zrinski pred vratima tvrđave Siget''], zagrebonline.hr, 2. travnja 2013., pristupljeno 31. kolovoza 2019.</ref> [[Johann Peter Krafft]], [[Tivadar Kosztka Csontváry]], [[Simon Hollósy]], [[Alfons Mucha]], [[Antonio Lafreri]], [[Bertalan Székely]] (tri slike), [[Simon Hollósy]], razni nepoznati slikari, ilustratori, minijaturisti i tiskari kršćanske i osmanske provenijencije.
 
== Vidi još ==