Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 1.998 bajtova ,  prije 1 mjesec
bez sažetka
[[Datoteka:Park of Hungarian Turkish Friendship Szigetvár 2.jpg|mini|250px|Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I. na mjestu čuvene bitke kod Sigeta.]]
 
'''Opsada Sigeta''' trajala je od [[5. kolovoza]] do [[7. rujna]] [[1566.]] godine.<ref name="HE" /> Zapamćena je po hrabroj pogibiji zapovjednika [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]] i čitave posade, koja se nije htjela predati [[Osmansko Carstvo|Turcima]] - i svojom žilavom obranom spasila [[Mađarska|Mađarsku]], [[Hrvatska|Hrvatsku]] i [[Austrija|Austriju]] od pada u turske ruke.
 
Utvrda Siget imala je u drugoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]] izuzetni geostrateški značaj za obranu Kraljevstva krune sv. Stjepana, a sprječavala je prodor Turaka prema Budimu[[Budim]]u i Beču[[Beč]]u.<ref name="lzmk">[{{Citiranje www|naslov=7. rujna 1566. – 445 godina od sigetske bitke|url=http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/izdvojeni-dogadaji/857-7-rujna-1566-445-godina-od-sigetske-bitke|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=[[Leksikografski lzmk.hrzavod Miroslav Krleža]]|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=7. (pristupljenorujna 212011.|preuzeto=31. kolovoza 2019.|arhivurl=http://archive.vn/NerqJ|arhivnadnevak=27. listopada 2016.)|citat=}}</ref>
 
Nakon mjesec dana opsade Nikola Zrinski s manjim brojem preživjelih vojnika iz utvrde, provalio je iz nje, te zajedno s braniteljima utvrde poginuo u boju. Tijekom opsade umro je i sultan [[Sulejman I.|Sulejman I. zvani Veličanstveni]].
 
== Povijest ==
Nikola Zrinski došao je na čelo sigetske utvrde [[1561.]] godine nakon smrti [[Marko Stančić Horvat|Marka Stančića Horvata]], branitelja Sigeta od deset godine prije, u [[Prva opsada Sigeta|prvoj osmanskoj opsadi]] [[1556.]] godine, i to na vlastiti zahtjev, postavši glavnim kapetanom Sigeta.<ref name="Hrvoje Petrić">[[Hrvoje Petrić]], [http://www.matica.hr/hr/530/nikola-iv-subic-zrinski-27448/ ''Nikola IV. Šubić Zrinski. O 450. obljetnici njegove pogibije i proglašenju 2016. »Godinom Nikole Šubića Zrinskog«''], ''[[Hrvatska revija]]'', [http://www.matica.hr/hr/530/ br. 3], 2017., pristupljeno 31. kolovoza 2019.</ref> Godine [[1563.]] postao je generalom i zapovjednikom obrane cijeloga Prekodunavlja i time je pod svoju neposrednu kontrolu stavio graničnu obranu između [[Blatno jezero|Blatnoga jezera]] (Balatona) i rijeke [[Drava|Drave]].<ref name="Hrvoje Petrić"/> [[Car]] i [[kralj]] Nikoli Zrinskome ostavio je mogućnost u slučaju osmanske opsade ostati u Sigetu ili ga prepustiti drugome zapovjedniku, a kada se je osmanska vojska približila Sigetu on je odlučio ostati sa svojim vojnicima.
 
Godine [[1566.]], [[sultan]] [[Sulejman I.]] kreće s 90.000<ref name="PH" />{{is|163}} - 100.000<ref name="Rapacka" />{{is|156}} vojnika i 300 topova na šesti vojni pohod s ciljem da ovaj put osvoji [[Beč]]. [[Nikola Šubić Zrinski|Nikola Zrinski]] (tadašnji gospodar [[Međimurje|Međimurja]] i zapovjednik Mađarske južno od Dunava) je dobro opskrbio grad u koji je dovezeno i oko 100.000 litara pšenice i druga hrana, te je prijepoa procjenama hrane bilo dovoljno za oko 4 mjeseca.<ref name="Hrvoje Petrić"/> Prije velike i sudbonosne bitke tražio od svojih 25002.500 ratnika,<ref name="PH" />{{is|163}} koji su velikim dijelom bili [[Hrvati]], da mu obećaju poslušnost i vjernost do smrti. Prije toga sam je prisegnuo ovim riječima:
 
{{citat|Ja Nikola, knez Zrinski, obećajem najprije Bogu velikomu, zatim njegovu veličanstvu, našemu sjajnomu vladaru i našoj ubogoj domovini i vama [[vitez (vojnik)|vitezovima]] da vas nikada ne ću ostaviti, nego da ću s vama živjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti. Tako mi Bog pomogao!|<ref>Martina Ranogajec, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos%3A1290/datastream/PDF/view ''Sulejmanov vojni pohod kroz Hrvatsku s posebnim osvrtom na Sigetsku bitku: diplomski rad''], Mentor: prof. dr.sc. Ivan Balta, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Diplomski studij Hrvatskog jezika i književnosti i Povijesti, Osijek, 2014., str. 43.-44., pristupljeno 31. kolovoza 2019.</ref>}} NadmoćniU Turcisigetskoj suutvrdi nastojalibila opsadusu okončati24 što prijetopa, kako2 bikatapulta, mogli udariti na Beču2.400 Satopovskih svojihzrna 300i topova80 neprestanotona su tukli Siget, te su izvodili uzastopne pješačke napade na utvrdubaruta.<ref Na upit izmorenih suboraca o pomoći kojoj se mogu nadati, Nikola Zrinski je odgovorio name="''BogHrvoje je visoko, a kralj daleko''Petrić"./> Nakon što su zadnjeg dana opsade napadači uspjeli zapaliti tvrđavu koju malobrojni preživjeli branitelji nisu više mogli ugasiti, krenuo je Nikola Zrinski sa svojim vojnicima u proboj: u teškoj borbi s daleko nadmoćnijim neprijateljem skoro su svi izginuli.
 
Nadmoćni Turci su nastojali opsadu okončati što prije, kako bi mogli udariti na Beču. Sa svojih 300 topova neprestano su tukli Siget, te su izvodili uzastopne pješačke napade na utvrdu. Na upit izmorenih suboraca o pomoći kojoj se mogu nadati, Nikola Zrinski je odgovorio "''Bog je visoko, a kralj daleko''".<ref name="nsk.hr">[http://www.nsk.hr/bog-je-visoko-a-kralj-daleko-uz-obljetnicu-junacke-smrti-nikole-zrinskog-sigetskog/ „Bog je visoko, a kralj daleko“ – uz obljetnicu junačke smrti Nikole Zrinskog Sigetskog], Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, nsk.hr, 7. rujna 2011., pristupljeno 31. kolovoza 2019.</ref> Nakon što su zadnjeg dana opsade napadači uspjeli zapaliti tvrđavu koju malobrojni preživjeli branitelji nisu više mogli ugasiti, krenuo je Nikola Zrinski sa svojim vojnicima u proboj: u teškoj borbi s daleko nadmoćnijim neprijateljem skoro su svi izginuli.
 
Makar je posada Sigeta od 2.500 ljudi izginula praktično do zadnjega (od Turaka su poslije otkupljena samo 4 zarobljenika), Turci su izgubili - računa se - čak do 30.000 ljudi.
 
=== Strateško okružje ===
 
Cilj vojne [[Sulejman I.|Sulejmana I.]] bio je [[Beč]], no kako je car Sulejman Veličanstveni tijekom opsade umro, uzimajući u obzir velike gubitke reda veličine trećine do četvrtine vojske, osmanska vojska sad pod zapovjedništvom vezira Mehmeda Sokolovića odustala je od plana, te je ova [[Pirova pobjeda]] kod Sigeta bila kraj jednog od brojnih osmanskih prodora u Europu.
 
[[Nikola Zrinski]] mlađi (1620.-1664.), praunuk sigetskog junaka, hrvatski državnik i pisac, u svoju je zbirku pjesama ''Jadranskoga mora sirena'' uvrstio i [[ep]] "Opsada Sigeta" u kojem je opisao herojsku smrt svog pradjeda 1566. godine, koja je ušla u sve povijesne anale 16. stoljeća. Spomenuti ep, kao i preostali dio zbirke, napisan je na mađarskom jeziku, a na hrvatski jezik ih je preveo njegov brat [[Petar Zrinski]]. Iako ga je pisao Hrvat, taj se ep smatra jednim od najvećih dostignuća rane mađarske književnosti.
 
Iz toga vremena postoji jedna pesimistična izreka koja se često pripisuje samom Zrinskom koji je znao da pomoći ne će biti i da im nema druge nego držati Siget koliko mogu. Kada su Zrinskog pitali o kraljevskom pojačanju i hoće li uspjeti odbiti Turke, Zrinski je odgovorio: ''"Bog je visoko, a kralj daleko"''.<ref>[http://www.nsk.hr/bog-je-visoko-a-kralj-daleko-uz-obljetnicu-junacke-smrti-nikole-zrinskog-sigetskog/ „Bog je visoko, a kralj daleko“ – uz obljetnicu junačke smrti Nikole Zrinskog Sigetskog], Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, name="nsk.hr, 7. rujna 2011., pristupljeno 31. kolovoza 2019.<"/ref>
 
== Odraz u umjetnosti ==
=== Književnost i glazba ===
Osim što je Črnkov spis [[Podsjedanje i osvojenje Sigeta]] doživio brojna izdanja, uz hrvatski, bili su tu latinski, njemački i talijanski prijevodi, ovaj je događaj potaknuo stvaranje mnogih umjetničkih djela. Posmrtno je 1584. godine objavljen ep ''Vazetje Sigeta grada'' [[Brne Karnarutić|Brne Karnarutića]], napisan negdje 1568.-1572. godine. "''Vazetje Sigeta grada prvi je hrvatski povijesni ep i prvo u nizu djela o poznatoj bitki pod Sigetom 1566. U opisu događaja pjesnik se oslanjao na poznatu sigetsku kroniku Ferenca Črnka te pokušava posredovati povijesnu istinu o događaju.''"<ref>[http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=650 Vazetje Sigeta grada / Brne Karnarutić], db.nsk.hr], pristupljeno 25. listopada 2016.</ref> Imenjak, praunuk Nikole Šubića Zrinskoga, [[Nikola VII. Zrinski|Nikola Zrinski]] napisao je na mađarskom jeziku djelo ''Adriai tengernek syrenaia'' i objavio ga [[1651.]] godine, dio "Syrene" u kome je opisana opsada Sigeta je ep "Opsida sigetska" ("''Szigeti veszedelem''"; prvo je naveden naslov Petrova prijevoda, potom u zagradi naslov izvornika). Nikolin brat Petar je cijelo djelo [[1660.]] godine preveo na [[hrvatski jezik]] pod naslovom "Adrijanskoga mora sirena".<ref name="Rapacka" />{{is|157}} "''O oslanjanju (Nikole Zrinskoga) na a hrvatske književne i jezične tradicije govore i brojni kroatizmi i turcizmi koje je Nikola unio u svoju "Syrenu", posebice u spjevu "Opsida sigetska"; kopje, sablja, barjaktar, demecki kard (demeškinja), istraža (straža), poraz. Riječ je o hrvatskom vojničkom nazivlju.''"<ref>Zvonimir Bartolić, "''Čakovečka knjižnica Nikole Zrinskog"'', ''Podravina'', sv. 1, br.1, veljača 2002., str. 141.</ref>
 
[[Pavao Ritter Vitezović]] objavljuje ep ''Odiljenje sigetsko'' u [[Linz]]u [[1684.]] godine. U ''Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga'' [[Andrija Kačić Miošić|Andrije Kačića Miošića]] iz [[1756.]] godine nalazi se [[:s:Razgovor ugodni/Pisma od bana Zrinovića i cara Sulemana trećega|Pisma od bana Zrinovića i cara Sulemana trećega]], posvećena opsadi Sigeta i junaštvu Nikole Zrinskoga:
 
== Literatura ==
 
* [[Franjo Črnko]], ''[[Podsjedanje i osvojenje Sigeta]]'', 1566.
* [[Matija Mesić]], ''Život Nikole Zrinjskoga, Sigetskoga junaka'', Brzotiskom Antuna Jakića, Zagreb, 1866.
* Đuro Franković, ''Mit o Nikoli Zrinskom u umjetnosti'', [http://zornicanova.hu/odjeci-bitke-kod-sigeta-ii/ 2. dio]
* Đuro Franković, ''Boj pod Sigetom u gradišćanskohrvatskoj poeziji'', [http://zornicanova.hu/odjeci-bitke-kod-sigeta-iii/ 3. dio]
* [[Anđelko Mijatović]], ''Obrana Sigeta'', 2. dop. i proš. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2010., ISBN 978-953-0-61493-2
 
== Izvori ==
* [httphttps://www.dnevno.hr/ekalendar/zanimljivosti-iz-povijesti/62695-bitka-kod-sigeta-junacki-otpor-do-smrti-koji-je-zaustavio-turski-pohod.html-62695/ ''Bitka kod Sigeta: Junački otpor do smrti koji je zaustavio turski pohod''], dnevno.hr, 197. srpnjastudenoga 20122013.
{{izvori}}