Wikipedija

Kanada: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
{{dz|[[Kannada]]}}
{{Okvir zemlje svijeta
|ime = KanadaKandad
|izvorno_ime = CanadaCandad
|ime_genitiv = KanadeKandada
|zastava = Flag of CanadaCandad.svg
|grb = Coat of Arms of CanadaCandad.svg
|moto = A Mari Usque Ad Mare <br /><small>([[Latinski]]: Od mora do mora)</small>
|himna = [[O CanadaCandad]] <br /><small>[[Kraljevska himna]]: [[God Save the Queen]]</small>
|eng_ime = CanadaCandad
|službeni_jezik = [[engleski]] i [[francuski]], federalno
|glavni_grad = [[OttawaOttowo (KanadaCandad)|OttawaOttowo]]
|predstavnik_države_osoba = [[Elizabeta II.]]
|predstavnik_države_množina = Vladari
Redak 20:
|vode = 8.62
|stanovništvo_poredak = 38
|stanovništvo = 36.953.765 <ref name="B1">{{cite web |url=http://www.worldometers.info/world-population/canada-population/ |title=Populacija KanadeKandada 2018.|work=worldometers.info|accessdate=12. sječnja 2019.|quote=|language=engleski|trans-title=Populacija KanadeKandada 2018.}}</ref> |
|godina_popisa = 2018.
|gustoća_stanovništva = 4
Redak 29:
|BDP_PKM_per_capita = $34,273
|BDP_PKM_per_capita_rang = 7
|valuta = [[kanadskikandadski dolar]] (CADCAND)
|stoti_dio_valute = 100 centa
|vremenska_zona = od −3.5 do −8
Redak 36:
|komentar =
}}
'''KanadaKandad''' je površinom od 9.984.670 km² druga po veličini zemlja na svijetu (prva je [[Rusija]]). Nalazi se na sjeveru [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkog]] [[kontinent]]a, graniči sa [[SAD]]-om na jugu i sjeveru ([[Aljaska]]), na zapadu izlazi na [[Tihi ocean]], a na istoku na [[Atlantski ocean]]. Glavni grad Kanade je [[Ottawa (Kanada)|Ottawa]]. [[Toronto]] je glavno gospodarsko središte. Ostali važni gradovi su [[Montreal]] (najveći grad ''francuske Kanade''), [[Vancouver]], [[Edmonton]] i [[Calgary]]. Prema popisu iz [[2001.]] ima 30.007.094 stanovnika (3.3 na km²)
 
KanadaKandad je nastala kao unija britanskih kolonija na sjevernoameričkom kontinentu. Kao federalna unija sa statusom dominiona sastoji se od deset provincija i tri teritorija. Kanada je 1867. na miran način dobila samostalnost od [[Velika Britanija|Velike Britanije]].
 
KanadaKandad je [[parlament]]arna [[demokracija]] i [[ustav]]na [[monarhija]] s kraljicom Elizabetom II. kao monarhom. Kanada je multikulturalna država s dva službena jezika: [[Engleski jezik|engleskim]] i [[Francuski jezik|francuskim]]. KanadaKandad je jedna od zemalja s najrazvijenijim gospodarstvom. Temelj gospodarstva čine velika prirodna bogatstva i trgovina posebice sa [[SAD]]-om u sklopu [[NAFTA]]-e. Kanada je članica [[G8]] i [[NATO]]-a.
 
== Povijest ==
[[Datoteka:CanadaCandad provinces evolution.gif|mini|453px|left|Animirana karta koja pokazuje razvoj i rast kanadskih provincija i teritorija]]
Starosjedioci su [[Indijanci]], a na sjeveru zemlje [[Eskimi]]. Već oko [[1000.]] godine Vikinzi su dosegli do istočnih obala Kanade. Od [[1534.]]-[[1536|36.]] zaposjeo je [[Francuska|francuski]] pomorac [[Jacques Cartier]] područje oko St. Lawrencea (tvz. Nova Francuska). [[Samuel de Champlain]] prodire [[1603.]]-[[1635|35.]] u unutrašnjost i kolonizira zemlju ([[Newfoundland]], [[Nova Scotia]], [[Québec]]). Prvo trajno europsko naselje osnovano je od strane Francuza- [[Port Royal]] [[1605.]] godine. Glavnu gospodarsku granu u to vrijeme čini trgovina krznom, a ugrožavaju ju [[Nizozemska|nizozemski]] kolonisti iz New Amsterdama (poslije [[New York]]) [[1612.]]-[[1664|64.]] kao i [[Englezi]] koji su zaposjeli područje oko [[Hudsonov zaljev|Hudsonova zaljeva]] na sjeveru ([[1668.]]-[[1669|69.]]).
 
Zbog borbe za teritorijem i trgovine krznom u razdoblju od [[1689.]] i [[1763.]] izbija nekoliko ratova između Francuza, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanaca]] i Indijanaca. Utrechtskim mirom [[1713.]] Francuska je izgubila Newfoundland, Novu Scotiju, te prava na Hudsonov zaljev. Pariškim mirom [[1763.]], nakon [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjeg rata]] (Francusko- Indijanski rat) Francuska gubi i ostatak Kanade. Nakon [[Američki rat za neovisnost|Američkog rata za neovisnost]] oko 50 000 britanskih rojalista nalazi utočište u Kanadi. Od [[1791.]] Kanada je podijeljena na [[Donja Kanada|Donju Kanadu]] (Québec) i- uglavnom francusko područje, te [[Gornja Kanada|Gornju Kanadu]] ([[Ontario]])- naseljenu britanskim rojalistima izbjeglim iz [[SAD]]-a ([[1783.]]-[[1784|84.]]).
 
Godine [[1812.]] KanadaKandada je poprište rata između SAD-a i Britanskog Carstva, a njezina uspješna obrana imala je dugotrajne posljedice. Kanada je ostala dio britanske Krune te je izgrađeno jedinstvo među njezinim stanovnicima. Nizom sporazuma između SAD-a i Kanade zavladao je mir. Od tada započinje velika imigracija Britanaca i [[Irska|Iraca]] prema Kanadi. Pobunom iz [[1837.]] tražena je vlada ali pobuna propada. [[1840.]] Kanađani su ujedinjeni u federalnu koloniju Ujedinjenu Provinciju Kanadu. Nakon što je sa SAD-om dogovoreno da 49. sjeverna paralela čini granicu Britanci osnivaju na zapadu dvije kolonije: Koloniju Otok Vancouver i Koloniju Britanska Kolumbija koje su bile odvojene od Ujedinjene Provincije Kanade.
 
Godine [[1867.]] proglašena je federalna unija Kanade sa statusom dominiona s četiri provincije: Ontario, Québec, Nova Scotia i [[New Brunswick]]. Do [[1878.]] u dominion Kanadu je uključen cijeli britanski teritorij Sjeverne Amerike (Osim [[Newfoundland]]a). U drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] osnivaju se političke stranke: konzervativna ([[1854.]]) i liberalna ([[1873]]). Gospodarski prosperitet izazvao je u prvim desetljećima [[20. stoljeće|20. st.]] veliko useljavanje, u prvom redu iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Irska|Irske]], a velik broj useljenika je došao i iz ostatka [[Europa|Europe]].
 
KanadaKandada je sudjelovala u Prvom i [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] na strani Velike Britanije, postavši nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] neovisna (Potpisnica sporazuma u Versaillesu, članica [[LIga naroda|Lige naroda]]), a Westminserskim statutom iz [[1931.]] i formalno neovisna država, članica britanskog [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]]a. Konačne granice je dobila [[1949.]] priključenjem Newfoundlanda. Među osnivačima je [[NATO]]-a [[1949.]] Održana je politička stabilnost, a vodeće postaju Liberalna stranka i Progresivna konzervativna stranka. [[1960-ih]] i [[1970-ih]] u pokrajini Québec separatističke skupine povremeno izvode bombaške napade.parlament kao zakonodavna vlast sastoji se od tri dijela: kraljice odnosno generalnog guvernera koji ju predstavlja, Senata i Parlamenta. Guverner, na prijedlog kanadskog premijera imenuje 105 zastupnika u Senat. 308 članova Parlamenta izabiru direktno građani na izborima. Svaki zastupnik se izabire u jednom izbornom okrugu.
 
Premijer [[Pierre E. Trudeau]] (na vlasti [[1968.]]-[[1979|79.]] i [[1980]]-[[1984|84.]]) nastojao je smanjiti utjecaj SAD-a na kanadsko gospodarstvo. U doba premijera [[Martin B. Mulroney|Martina B. Mulroneya]] ([[1984.]]-[[1993|93.]]) sa SAD-om je [[1989.]] postignut sporazum o slobodnoj trgovini, a [[1992.]] zaključen je Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini ([[NAFTA]]). Potkraj [[1995.]] Québecu je priznata društvena zasebnost na osnovi francuskog jezika i kulture, a nizom zakona [[2000.]] otežana mu je mogućnost odcjepljenja. [[1993.]]-[[2003.]] premijer je bio [[Joseph Jacques Jean Chrétien]], a od [[2003.]] premijer je [[Paul Martin]].
Redak 63:
Predsjednik Vlade je od [[4. studenog]] [[2015.]] [[Justin Trudeau]], vođa [[Liberalna stranka Kanade|Liberalne stranke]]. Premijersko mjesto pripada lideru stranke koji može održati povjerenje u Kanadskom parlamentu. Vladu čine Federalna ministarstva koje bira premijer među članovima svoje stranke koje su zastupljene u Parlamentu. Vladu formalno potvrđuje generalni guverner. Izvršna vlast je u rukama premijera i vlade.
 
KanadskiKandadski federalni parlament kao zakonodavna vlast sastoji se od tri dijela: kraljice odnosno generalnog guvernera koji ju predstavlja, Senata i Parlamenta. Guverner, na prijedlog kanadskog premijera imenuje 105 zastupnika u Senat. 308 članova Parlamenta izabiru direktno građani na izborima. Svaki zastupnik se izabire u jednom izbornom okrugu.
 
Glavne političke stranke u KanadiKandadu su: [[Konzervativna stranka (Kanada)|Konzervativna stranka]] (spoj Kanadske alijanse i Napredne konzervativne stranke, vođa [[Rona Ambrose]]), [[Liberalna stranka]] (vođa [[Justin Trudeau]]), [[Nova demokratska stranka (Kanada)|Nova demokratska stranka]] (vođa [[Tom Mulcair]]), [[Bloc Québécois]] (vođa [[Rhéal Fortin]]) i [[Zelena stranka Kanade|Zelena stranka]] (vođa [[Elizabeth May]]).
 
== Zemljopis ==
Redak 81:
 
== Klima ==
Veći dio KanadeKandada nalazi se u sjevernom umjerenom pojasu te u tom dijelu zemlje prevladava snježno-šumska klima. Krajnji sjever Kanade pripada sjevernom polarnom pojasu u kojem je polarna klima i klima vječnog leda. Klimatski je najpovoljniji dio pacifičkog primorja, područje [[Velika jezera|Velikih jezera]] i dolina [[rijeka St. Lawrence|rijeke St. Lawrence]].
 
=== Temperature ===
U krajnjem sjevernom dijelu KanadeKandada prosječna temperatura u [[siječanj|siječnju]] je od -32° do -38°C (minimalne temperature dosežu i -64°C). U istočnom i zapadnom primorju prosječne sječanjske temperature mnogo su blaže, na [[Newfoundland]]u od -5° do -10°C, a u primorju [[Tihi ocean|Tihog oceana]] od 1° do 4°C. Ove su temperature uvjetovane time što je zimi glavnina Kanade pod utjecajem hladnih zračnih masa. Prosječne [[lipanj]]ske temperature na većem dijelu Kanade su oko 10°, a na jugu središnjeg dijela do 20°C. Kanada je najhladnija zemlja na svijetu s prosječnom godišnjom temperaturom od -5.5°C.
 
== Hidrografija ==
[[Datoteka:Rivers-CanadaCandad-frame.png|mini|300px|Mreža kanadskih rijeka i jezera]]
Glavne hidrografske karakteristike KanadeKandada su obilje vode i neznatno kolebanje vodostaja u rijekama, brzaci i potoci, mnoštvo jezera i dugotrajna zaleđenost (5-9 mjeseci). U zapadnom dijelu Kanade rijeke imaju duboko usjećene doline, a zbog velikog pada djelomično su plovne samo rijeke [[Fraser (rijeka)|Fraser]] i [[Columbija (rijeka)|Columbija]]. Na niskom području [[Kanadski štit|Kanadskog štita]] poriječja nisu međusobno jasno određena, neke se rijeke odvajaju na više strana. Na rubu [[Kanadski štit|Kanadskog štita]] nalazi se niz jezera ([[Velika jezera]], [[Winnipeg (jezero)|Winnipeg]], Reindeer, Great Slave, Great Beart...). Na sjeverozapadnom dijelu Kanade mnoge rijeke uključujući i najdulju kanadsku rijeku [[Mackenzie]] (4240 km) utječu u [[Sjeverno ledeno more]]. Razvojem hidroelektrana mnoge se rijeke iskorištavaju za dobivanje električne energije.
 
== Gospodarstvo ==
Redak 95:
Velik poticaj kanadskom gospodarstvu daje slobodan pristup velikom tržištu [[SAD]]-a, a dobar je primjer proizvodnja oko 25% novinskog papira svijeta, za što je najvećim dijelom uložen američki kapital. Američki kapital preko ulaganja u kanadsko gospodarstvo bez zapreke ulazi u zemlje [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]]a.
 
KanadaKandad izvozi automobile, strojeve, industrijska postrojenja, proizvode drvne industrije, papir, rude, poljoprivredne proizvode, a uvozi vozila, strojeve itd. Kanada trguje s cijelim svijetom, ali najvećim dijelom sa SAD-om i razvijenim zemljama. Koristi od velikih prirodnih bogatstava su velike pa stoga ne čudi ostvareni [[BDP]] od 34 273 USD per capita koji omogućuje visok životni standard većine stanovništva.
 
Ukupna vrijednost kanadskog gospodarstva je 1 077 milijardi USD-a. Kanadsko gospodarstvo jedno je od najvećih na svijetu (Kanada zauzima jedno od prvih mjesta u poljoprivrednoj, rudarskoj i industrijskoj proizvodnji). Članica je [[G8]]- grupe industrijski najmoćnijih zemalja i [[Rusija|Rusije]]. Stopa nezaposlenosti je 6.1%. Prema [[HDI]] Kanada je rangirana na peto mjesto.
 
== Stanovništvo ==
KanadskiKandadski starosjedioci su Indijanci i Eskimi, prastanovnici doseljeni preko [[Beringov prolaz|Beringova prolaza]] iz [[Azija|Azije]] prije 20 000 godina, čiji život ovisi o prirodnoj sredini. Prvi [[Europa|Europljani]] koji su naseljavali sjeverne krajeve Sjeverne Amerike bili su [[Vikinzi]] koji su do kanadskih obala doplovili [[986.]] godine.
 
Nakon otkrića Amerike u ove krajeve preko Hudsonova zaljeva prvi dolaze [[Englezi]] ([[1497.]]) pa 40 godina poslije [[Francuzi]] koji su uz rijeku St. Lawrence osnivaju [[Québec]]. Glavni uzrok kolonizacije ovih klimatski nepovoljnih krajeva bio je lov i trgovina krznom. Godine [[1759.]] dolazi do sukoba Francuza i Britanaca pri čemu pobjeđuju Britanci.
Redak 106:
S vremenom je [[Velika Britanija]] na tom prostoru stvorila kolonijalni posjed Kanadu, koja [[1791.]] dobiva ustav. Nakon [[Američki rat za neovisnost|Američkog rata za neovisnost]] u Kanadu bježe rojalističke izbjeglice iz Nove Engleske. Kako se ne bi ponovila situacija sa [[SAD]]-om koje su izborile samostalnost i neovisnost, Britanci [[1867.]] g. dopuštaju stvaranje dominiona Kanade od četriju istočnih pokrajina, ali britanski kralj ostaje vladar Kanade.
 
Do danas je stvorena KanadaKandada s 10 pokrajina i 2 teritorija. Tijekom [[19. stoljeće|19. st.]] u Kanadu doseljava stanovništvo uglavnom iz [[UK]]: [[Škotska|Škoti]], [[Engleska|Englezi]], [[Irska|Irci]] i [[Wales|Velšani]], zatim [[Francuska|Francuzi]], a tijekom [[20. stoljeće|20. st.]] i ostali Europljani, Skandinavci, Slaveni i dr. Kanada je zakonskim promjenama [[1931.]] g. postala samostalna i članica je [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]]a. Generalnog guvernera postavlja britanski kralj na prijedlog kanadskog premijera.
 
Naseljavanjem različitog stanovništva stvoreno je izrazito multietično društvo, s dvama službenim jezicima, engleskim i francuskkim. Jedini dio Kanade koji je etnički homogeniji jest Québec u kojem živo oko 80% francuskog stanovništva koje čuva svoj jezik, tradiciju i kulturu. Kanada dopušta selektivno useljavanje po utvrđenim kriterijima. U Kanadu su doselili i [[Hrvati]] koji su najviše koncentrirani u [[Toronto|Torontu]].
Redak 112:
U usporedbi sa SAD-om, u Kanadi živi manje pripadnika crne i žute rase. U Kanadi živi 30 735 000 stanovnika što predstavlja gustoću od 3 st po km², ali su velike razlike u gustoći naseljenosti. Danas [[2006.]] procjenjuje se da u Kanadi živi 32.5 milijuna stanovnika. Najgušće su naseljeni prostori uz Velika jezera i rijeku St. Lawrence te u južnim dijelovima prerijskih provincija gdje živi oko 90% kanadskog stanovništva. Izrazito rijetka gustoća naseljenosti jest u klimatski nepogodnim prostorima, sjevernim teritorijima i na planinskom zapadu.
 
Prema popisu iz [[2001.]] KanadaKandad ima 34 etničke zajednice s više od 100 000 pripadnika što ju čini vrlo raznolikom. Najveća etnička grupa deklarira se Kanađanima (39.4%), slijede Englezi (20.2%), Francuzi (15.8%), Škoti (14.0%), Irci (12.9%), Nijemci (9.3%), [[Talijani]] (4.3%), [[Kinezi]] (3.7%), [[Ukrajinci]] (3.6%) i sjevernoamerički Indijanci (3.4%).
 
Po zadnjem popisu iz [[2001.]] 77.1% Kanađana izjašnjava se [[Kršćanstvo|Krščanima]], a [[Katoličanstvo|Katolici]] čine najveću grupu (43.6% svih Kanađana). Najveća [[Protestantizam|protestantska]] denominacija je Ujedinjena kanadska crkva s 9%,a protestanti ukupno čine 36% stanovništva. Otprilike 17% Kanađana nema vjersko opredjeljenje.
Redak 118:
=== Indijanci ===
 
Indijanci KanadeKandada većim dijelom pripadaju sub-arktičkom kulturnom pojasu, lovaca na karibue i ribara. Jednostavne saonice-toboggan i krplje omogućavaju im kretanje po snijegu, dok se kanu koristi u riječnom transportu. Uz obalu žive bogata i razvijena plemena Kwakiutla, Ahta, Tsimshiana, Haida i Tlingita poznata po potlatchu (potlač) i gradnji velikih drvenih totema i chilkat-pokrivačima. Jezično pripadaju porodicama Athapaskan, Koluschan, Skittagetan, Algonquian, Iroquoian, Wakashan i Siouan, u prerijskim područjima južne Kanade. Plemena Kanade su: [[Algonquin]], [[Assiniboin]] (dijelom; bande poznate kao Stonies), [[Attiwandaronk]] ili Neutrals (dijelom), [[Babine]] (sa grupama [[Nataotin]] i [[Hwotsotenne]]), [[Beaver]] ili Tsattine, [[Bella Bella]] (sa grupama [[Haisla]] i [[Heiltsuk]]), [[Bella Coola]], [[Beothuk]] †, [[Blackfoot]] (dijelom), [[Carrier]], [[Chilcotin]], [[Chipewyan]], [[Comox]] (i ogranak [[Sliammon]]), [[Cowichan]], [[Cree]], [[Dogrib]] ili Tlingchadinne, [[Gitksan]], [[Haida]], [[Hareskin]] (Kawchottine), [[Huron Indijanci|Huron]], [[Iroquois]] (dfijelom), [[Kwakiutl]] (sa [[Koskimo]], [[Nawiti]] i Kwakiutl), [[Lillooet]], [[Malecite]], [[Micmac Indijanci]], [[Montagnais]], [[Nahane]] (Kaska), [[Nakotcho-kutchin]], [[Nanaimo]], [[Nascapee]], [[Niska]], [[Nootka]] (23 plemena u Kanadi, jedno u SAD), [[Ntlakyapamuk]] ili Thompson, [[Chippewa|Ojibwa]] (dijelom), [[Okanagon]] (dijelom), [[Ottawa Indijanci|Ottawa]] (dijelom), [[Pentlatch]] ili Puntlatsh, Sarcee ili [[Sarsi]], Seechelt ili [[Sishiatl]], [[Sekani]], [[Shuswap]], [[Slavey]] (Etchaottine), [[Songish]], [[Squawmish]], [[Stalo]] ili Halkomelem, [[Stuwihamuk]] ili Nicola, [[Tagish]], [[Tahltan]], [[Takkuth-kutchin]], [[Tatlit-kutchin]], Tobacco Nation ili [[Tionontati]], [[Tsetsaut]], [[Tsimshian]], [[Tutchone]] i [[Yellowknife]] ili Tatsanottine.
 
200 725 državljana Kanade (6% od ukupnog stanovništva) govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, najviše [[cree jezik|cree jezikom]] (120 000).<ref>[http://www12.statcan.gc.ca/census-recensement/2011/dp-pd/tbt-tt/Rp-eng.cfm?LANG=E&APATH=3&DETAIL=1&DIM=0&FL=A&FREE=0&GC=0&GID=0&GK=0&GRP=1&PID=103328&PRID=0&PTYPE=101955&S=0&SHOWALL=0&SUB=0&Temporal=2011&THEME=90&VID=0&VNAMEE=&VNAMEF= www12.statcan.gc.ca], "2011 Census of Canada: Topic-based tabulations", pristupljeno 28. travnja 2016.</ref>
 
== Provincije i teritoriji ==
KanadaKandad je teritorijalno-politički podijeljena na 10 provincija i 3 teritorija. Provincije su [[Alberta]], [[Britanska Kolumbija]], [[Manitoba]], [[New Brunswick]], [[Newfoundland i Labrador]], [[Nova Scotia]], [[Ontario]], [[Otok Princa Edwarda]], [[Québec]] i [[Saskatchewan]]. Teritoriji su [[Sjeverozapadni teritoriji]], [[Nunavut]] i [[Yukon]].
 
Provincije imaju širok stupanj slobode od federalne vlade dok teritoriji imaju malo manju slobodu. Provincije su odgovorne za većinu socijalnih programa poput: zdravstva, školstva i socijale. Zajedno provincije raspolažu s više novca nego federalna vlada što je jedinstven slučaj u svijetu.
 
=== Regionalizacija ===
U KanadiKandadi se ističu četri regije: Atlanske provincije, Središnje provincije, Srednji Zapad i Kanadski daleki zapad.
* U '''[[Atlanske provincije]]''' spadaju pokrajine [[Newfoundland i Labrador]], [[Nova Scotia]], [[Otok Princa Edwarda]] i [[New Brunswick]], a zajedničko im je obilježje slaba naseljenost.
** Otok Newfoundland i sjeveroistočni dio Labradora su negostoljubiv prostor koji je pola godine prekriven snijegom i ledom, a nepristupačnih obala. Oko otoka su nekada bila najbogatija ribolovna područja svijeta, zahvaljujući mješanju tople i hladne morske struje.
Redak 170:
{{NATO}}
 
[[Kategorija:KanadaKandad| ]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Kanada"