Zadarski astronomski kalendar: razlika između inačica

Skriptoriji slični zadarskom djelovali su i na drugim hrvatskim područjima, posebice u okviru djelovanja samostanskih škola franjevačkog i dominikanskog reda. Najviše prirodoznanstvenih rukopisa iz srednjeg vijeka sačuvano je u dubrovačkom dominikanskom samostanu. U [[Zagreb]]u je također djelovao skriptorij, naročito plodan početkom XVI. stoljeća. Kada znademo da su svi [[misal]]i, [[brevijar]]i i [[psaltir]]i popraćeni kalendarom, a veoma je važno bilo točno određivanje uskrsne nedjelje, jasno je da je svuda korišten i komputski račun, što znači da su morali djelovati svećenici – [[astronom]]i i [[astrolozi]]. Pritom su posebnu pozornost astronomiji obraćali [[benediktinci]], [[franjevci]], [[isusovci]] i [[dominikanci]] i među njima se nalaze najznačajnija imena hrvatske astronomije.

 

[[Kategorija:Srednji vijek]]

[[Kategorija:Povijest Hrvatske]]