Petrovaradin: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Povijest: Nadopunjen sadrzaj povijesti vezan uz doseljavanje Slavena u 7. stoljecu. Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
|||
Redak 67:
Istraživanjem ostataka naselja iz mlađeg brončanog doba arheolozi su pronašli i bedeme pojačane kolcima i [[palisada]]ma koji svjedoče da je još u vrijeme tzv. [[vučedolska kultura|vučedolske kulture]] postojalo utvrđeno naselje.
Oko stote godine prije Krista prostor Petrovaradina naseljavaju [[Kelti]] koje sto godina kasnije smjenjuju Rimljani koji utvrđivanjem granice na Dunavu grade tvrđavu Kuzum (lat.: [[Cusum]]) koju će u petom stoljeću razoriti [[Huni]]. U 7.stoljecu dolaskom Hrvata Srba i Slovenaca na Balkan ovdje se naseljavaju Slaveni koji su tu ostali do danas. Polovicom XIII. stoljeća skoro na istom mjestu naseljavaju se katolički redovnici [[cisterciti]] ( lat.: ''ordo cisterciensis''). Dozvolom hrvatsko-ugarskog kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] grade samostan koji nazivaju [[Belakut]]. Samostan je nakon tatarske provale utvrđen.
Veći značaj [[tvrđava]] dobiva opasnošću od Turaka Osmanlija. U Petrovaradinu je često boravio hrvatsko-ugarski kralj [[Matija Korvin]]. Tu je [[1463.]] godine sklopio ugovor s [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]] i istovremeno razgovarao s vlastelom oko obrane od Turaka. Godine [[1475.]] godine Korvin je odlučio zaratiti s Turcima. Hrvatsko-ugarski kralj [[Vladislav II. Jagelović|Vladislav II.]] također posjećuje Petrovaradin gdje raznim olakšicama potiče napore u sakupljanju radne snage na popravkama kula i bedema. Nadbiskup [[Petar Varadi]] [[1501.]] godine uz velike napore uspijeva obnoviti tvrđavu.
| |||