Tvrđa: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rp031 (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Rp031 (razgovor | doprinosi)
Nove fotografije
Redak 32:
 
U zgradi Generalata odsjedao je i austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II]]. prigodom svojih posjeta Osijeku. U zgradi je djelovalo i kazalište na njemačkom jeziku, najstarije u Osijeku. Prema dokumentu o posudbi namještaja iz [[1750.]] potvrđeno je da je postojalo kao stalno glumište. Nalazilo se na prvom katu sjevernog krila ''Glavne komande''. U početku se sjedilo za običnim stolovima, a nakon podizanja drugog kata [[arhitektura u 1765.|1765.]], dobilo je izgled pravog kazališta koje se sastojalo od pozornice, gledališta s ložama i galerije. Predstave su počinjale u 18 sati zbog zatvaranja vrata tvrđe. U istoj je zgradi bilo i sjedište društva ''Ressource'', osnovanog [[1857.]] Tvrđavski časnici i građani organizirali su javne balove, igre i zabave sve do [[1918.]]
[[Datoteka:Arheološki muzej Osijek.JPGjpg|minialt=|lijevo|250pxmini|250x250px|Arheološki muzej]]
Od [[1877.]] u zgradi se nalazio dio postave današnjeg [[Muzej Slavonije|Muzeja Slavonije]]. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] balkonska ograda dobiva secesijske karakteristike.
Redak 69:
 
Jedna od najvažnijih ulica u tvrđavi bila je ''Glavna ulica'', koja od [[1913.]] nosi ime muzikologa [[Franjo Kuhač|Franje Kuhača]]. U ulicu se ulazilo kroz ''Valpovačka vrata'' koja su srušena [[1884.]] prilikom izgradnje [[Gradski prijevoz putnika Osijek|tramvajske pruge]]. Popločena je u drugoj polovici 19. stoljeća keramitom i asfaltom. U ''Glavnoj ulici'' su se zbog njezine važnosti nalazili mnogi vojni objekti, ali i niz građanskih kuća, većinom izgrađenih u barkonom slogu uz poneke historicističke odlike.
[[Datoteka:Kuhačeva ulica.jpg|mini|300x300px|Kuhačeva ulica - U prvom planu rodna kuća Franje Kuhača]]
 
[[1912.]] [[Društvo hrvatskih književnika]] postavio je spomen-ploču iz koje vidimo da je u kući na današnjem br. 14 rođen i živio Franjo Ksaver Kuhač. Stoga kuća pored stilske ima i kulturno-povijesnu vrijednost. Ona je [[spomenik]] kulture prve kategorije i ima tretman trajne zaštite.
 
Redak 87:
 
U južnom dijelu tvrđave početkom 18. stoljeća nastala je ulica ''K trima potkovama'', nazvana po istoimenoj gostionici. Na njezinom zapadnom dijelu, pored ''Valpovačkih vrata'', protezao se ''Vojnički trg'' s postajom vojne diližanse. U drugoj polovici 19. stoljeća ulica se dijelila na ''Mesnički'' (zapadni dio) i ''Kovački sokak'' (istočni dio).
[[Datoteka:Tvrđa pogled.jpg|mini|300x300px|Pogled na zidine Tvrđe s lijeve obale rijeke Drave]]
 
Ulica je kasnije poznata pod imenom ''Vojarnička'', jer su se na njezinoj južnoj strani nalazile tri vojarne: ''Neuthor-vojarna'' (danas ''Državni arhiv u Osijeku''), ''Cavallerie-vojarna'' (danas su tu stambeno-poslovne zgrade) i ''Donatti-vojarna'' (danas II. gimnazija Osijek).
Zgrada ''Državnog arhiva'' u Osijeku prvobitno je služila kao vojarna (Neuthor-Kasserne), izgrađena [[1714.]] Od [[1971.]] tu je sjedište ''Historijskog arhiva u Osijeku''.
Redak 100:
 
Jedan dio zgrade ''Crtačke škole'' bio je srušen te je na tom mjestu od [[1887.]] do [[1890.]] podignuta nova zgrada ''Kraljevske velike realke''. Realka je prvo djelovala kao mala trorazredna škola, da bi do kraja 19. stoljeća bila proširena na osam razreda. Nakon [[1918.]] radila je pod imenom ''Muška realna gimnazija''. Od [[1919.]] do [[1921.]] polazio ju je [[Vladimir Prelog]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za [[Kemija|kemiju]]. Od [[1992.]] škola je poznata pod imenom III. gimnazija Osijek.
[[Datoteka:Vodena vrata Osijek.jpg|lijevo|mini|Vodena vrata]]
 
Najstariji naziv ''Ulice Kamila Firingera'' (K trima potkovama) vezuje se uz kuću na današnjem uglu ''Firingerove'' i ''Franjevačke ulice'' (Firingerova 6 i Franjevačka 1), koja je u arhivskoj građi poznata kao kuća ''Leibinger''. Najstariji zabilježen spomen gostionice [[Tri potkov]]e koja se nalazila u ovoj kući datira iz [[1747.]] Vlasnik je bio kovački majstor, pa otuda ime gostionice. U njoj je krajem 18. stoljeća smještena i jedna od prvih masonskih loža u Osijeku.
[[Datoteka:Bastion Osijek.jpg|lijevo|mini|Vodotoranj smješten na Eugenijevom bastionu]]
 
Od ''Novih vrata'' (južnog ulaza u tvrđavu) pa sve do tvrđavskog šetališta protezala se ''Novogradska ulica'', od kraja 19. stoljeća poznata kao ''Kohlhofferova''. ''Johann Kohlhoffer'' bio je krajem 18. stoljeća poznati osječki građanin, gostioničar i vlasnik kuće u današnjoj ''Franjevačkoj ulici'' br. 3. To je prvobitno bila kuća zidara ''Jakova Neuperta''. U prizemlju se nalazila vrlo popularna osječka gostionica "K zlatnom volu", a na katu je bio stambeni prostor. Gostionica je bila veoma posjećena jer se nalazila na atraktivnom mjestu uz glavnu prometnicu (Franjevačka ulica) i blizu glavnog ulaza u tvrđavu (''Nova vrata''). Zato se dio ulice od današnje ''Kuhačeve'' do ''Firingerove'' nazivao i ''Volovska ulica''.
 
Redak 108:
 
Nedaleko se nalazi i kuća koja se smatra najstarijom građanskom kućom u Tvrđi. S kraja je 17. ili početka 18. stoljeća, a podigao ju je tesar ''Zaharias Friedrich''.
[[Datoteka:Crkva sv. Križa.jpg|mini|Eksterijer crkve sv. Križa]]
 
''Kohlhofferova'' se ulica danas naziva ''Franjevačkom''. Dolazak [[Franjevci|franjevaca]] u Osijek vezujemo uz oslobođenje grada od osmanske vlasti 1687. Na mjesto nekadašnje ''Sulejman-hanove džamije'' podignuta je crkva ''Sv. Križa'' posvećena [[1732.]] Istočno i zapadno od crkve nalazi se samostan, građen od kraja 17. do polovice 18. stoljeća. "Novi" samostan istočno od crkve građen je od [[1731.]] do [[1733.]], nakon što su franjevci od ''Ratne komore'' dobili zemljište starog generalata (južno od ''Klanca'' do ''Bösendorferove ulice''). Taj je dio povezan s ostatkom samostanskog kompleksa kada je podignut luk preko ''Klanca''. Kao i ostali crkveni redovi, i franjevci su se našli pod udarom jozefinskih reformi te su carskom odlukom iz [[1783.]], a i zbog vojnih razloga, morali napustiti svoj samostan. Preselili su se u bivši isusovački samostan u kojem su ostali sve do [[1938.]], kada su se ponovo vratili u svoj prostor.
 
Redak 116:
 
Prolazeći ispod svodova dolazimo do ''Fakultetske ulice''. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće nazivala se ''Kasarničkom'' i ''Topničkom ulicom'' što ukazuje na koncentraciju vojnih objekata. U vremenu nakon 2. svjetskog rata nosila je ime skladatelja [[Ivan Zajc|Ivana pl. Zajca]], da bi [[1990.]] postala ''Fakultetskom'', po najstarijem fakultetu u Osijeku u sklopu franjevačkog samostana.
[[Datoteka:Crkva sv. Križa interijer.jpg|mini|Interijer crkve sv. Križa - pogled na glavni oltar]]
 
Od vojnih objekata u ''Fakultetskoj ulici'' posebno se isticala ''Donja oružana''. Nalazila se na uglu prema ulici koja je dobila ime po jezikoslovcu i slavistu [[Vatroslav Jagić|Vatroslavu Jagić]]u. Upravo zbog oružane koja se u njoj nalazila, ulica se zvala i Oružanska. Najraniji naziv ove ulice opet vezujemo uz jednu gostionicu, ''Kod kugle''.