Južna Koreja: razlika između inačica

 

== Povijest ==

Na prostoru [[Korejski poluotok|Korejskog poluotoka]] su u 2. st. nakon Krista nastala kraljevstva [[Kraljevstvo Sila|Silla]], [[Baekje]] (ili Paekche) i [[Koguryo]]. Od njih su Silla i Baekje bili na prostoru današnje Južne Koreje. U Koreji jača kineski kulturni utjecaj, ali su Korejci ipak sačuvali svoj identitet. Država Silla je u 7. st. priključila ostala kraljevstva i ujedinila poluotok. Država Silla se raspala u 9. st., a u 10. st. general [[Wang Kon]] osnovao je državu [[Goryeo]] (Koryo). U 13. st. Korejom su vladali [[mongolska vlast u Koreji|Mongoli]].

 

 

== Zemljopis ==

Republika Koreja (ili uobičajeno Južna Koreja) pretežno je planinska zemlja, u kojoj nizine zauzimaju manje od trećine ukupne površine. U osnovi mogu se razlučiti tri glavne geografske cjeline. Najveći dio zemlje u središnjim i istočnim područjima zauzimaju gorski sustavi prekambrijske starosti građeni većinom od granita i gnajseva. Uglavnom su niski i ne prelaze 2000 m. Duž istočnoga priobalja u dužini od 500-tinjak km pruža se [[Taebaek]], gorski niz čiji krajnji ogranci dopiru u [[Sjeverna Koreja|Sjevernu Koreju]]. Prosječno visoko oko 1000 m, a najviši dijelovi jedva premašuju 1700 m ([[Seo-rak]] 1708 m). Prema istoku spušta se strmo oblikujući vrlo usko priobalje [[Japansko more|Japanskog (ili Istočnog) mora]], a prema zapadu padine su znatno blaže. Gorje je izvorište više velikih korejskih rijeka i glavna razvodnica Japanskog i [[žuto more|Žutog mora]]. Od Taebaeka se prema jugozapadu pruža nekoliko izdvojenih gorskih nizova. Najizraženiji je Sobaek koji se u obliku izduženog slova S pruža u duljini od oko 350 km dosežući na svojem jz dijelu 1915 m (Chiri-san), što je najviši vrh kopnenog dijela Južne Koreje.

 

Drugu cjelinu čine nizinska područja u zapadnom priobalju, najnaseljeniji dio zemlje i najvažnije poljoprivredno područje. To je blago valovita ravnica koja se postupno uzdiže prema istoku, a raščlanjena je nešto višim brežuljcima. Ravnica uz južno primorje dosta je uža i još izrazitije ispresijecana brežuljkastim područjima. Najvažniji je dio ove cjeline prostrani bazen rijeke [[Naktong]] na jugoistoku. Istočna obala Južne Koreje strma je i slabo razvedena. Nasuprot tome, južna i zapadna [[obala]] izrazito su razvedene s oko 3000 otoka (većinom nenastanjenh), mnogim poluotocima, manjim i većim zaljevima od kojih su mnogi [[rijas]]i. Zbog takve razvedenosti i plitkoće Žutog mora, u zapadnom priobalju razlike plime i oseke vrlo su velike, ponegdje i do 9 m, a u područjima gdje je obala niska za plime se poplavljuju velike površine. oko 100 km južno od jugozapadnoga završetka poluotoka nalazi se vulkanski otok [[Jeju]] (1825 km²). Skrutnuti izljevi lave pravilno se uzdižu prema vrhu Halla-san, s 1950 m najvišem vrhu Južne Koreje. U krateru ugasla vulkana je jezero, a slikovito područje oko kratera proglašeno je [[nacionalni park|nacionalnim parkom]]. Vulkanskog je podrijetla i otočić Ullung/Ulleung (75 km²) u Japanskom moru, od obale udaljen oko 130 km.

[[Južna Koreja#Klima|Klima Južne Koreje]] pod utjecajem je [[monsun]]a (što se odražava na količinu i godišnji raspored padalina) te okolnih mora i obližnje goleme kopnene mase [[azija|azijskoga]] kontinenta. Općenito, zime su dosta hladne s malo padalina, a ljeta su topla, kišovita i mogu biti dosta sparna. Srednje siječanjske temperature u cijeloj su zemlji osim južnoga priobalja niže od 0 °C i kreći se od 2 °C na jugoistoku do -7 °C u sjevernoj unutrašnjosti. Ljetne temperature ujednačenije su, a srednja temperatura kolovoza, najtoplijeg mjeseca, je oko 25 °C. Godišnja količina padalina smanjuje se od juga (oko 1500 mm) prema sjeveru (oko 900 mm). Otok [[Jeju]] prima i do 1800 mm. Povezano s utjecajem ljetnog monsuna, više od polovice padalina padne od lipnja do kolovoza, a samo južna područja imaju ujednačeniju distribuciju. Zimski [[monsun]] sa sjeverozapada, prešavši preko Žutog mora, upije nešto vlage te donosi snježne padaline koje su najizrazitije u gorju Taebaek. U južnim područjima potkraj ljeta mogući su tropski cikloni ([[tajfun]]i) koji donose vrlo obilne padaline i uzrokuju poplave.

 

== Stanovništvo ==

 

Sa 99 % [[Koreja]]ca (pripadaju mongolskoj skupini naroda) spada među [[Etničke grupe Južne Koreje|etnički najhomogenije]] zemlje svijeta. Najznačajnija manjina su [[Kinezi]], a nakon uspješna gospodarskoga razvoja povećava se broj stranih radnika, većinom iz [[jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], te poslovnih ljudi iz cijelog svijeta. Ipak, u golemoj masi od oko 51 milijuna stanovnika čine zanemarivu manjinu. Službeni jezik je [[korejski]] koji se piše posebnim [[korejsko pismo|korejskim pismom]] (fonetskim), a u Južnoj Koreji naziva se han’gul ([[hangul]]). U novinama i ostalim tiskovinama uz njega se koristi i određen broj kineskih znakova.

 

 

== Politika ==

Južna Koreja je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom. Na čelu države je predsjednik koji se bira na mandat od pet godina izravnim biranjem. Osim što je na čelu države i vojske, predsjednik predstavlja vrh izvršne vlasti, jer imenuje premijera kojega potvrđuje parlament.

 

 

== Gospodarstvo ==

Od početka [[1960-ih]] godina do danas Južna Koreja doživjela je spektakularan gospodarski rast koji ju je svrstao među tzv.”[[azijski tigrovi|azijske tigrove]]”. Od pretežno agrarne zemlje čiji je dohodak po stanovniku bio usporediv sa siromašnim afričkim zemljama, izrasla je u snažnu industrijsku silu i jedno od 15 najvećih svjetskih gospodarstava. U prvim desetljećima nakon Drugog svjetskog rata gospodarstvom je upravljala država. Vlada je poticala uvoz sirovina i tehnologije umjesto potrošnih dobara i ohrabrivala štednju i investicije nasuprot potrošnje. U prvim planovima naglasak je bio na radnointenzivnim industrijama (posebice tekstilnoj) kako bi se zaposlilo rastuće stanovništvo.