Hrvatska: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 166:
Na prvim demokratskim [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|izborima]] [[1990.]] godine premoćnu pobjedu ostvaruje [[HDZ]] predvođen dr. [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], te se [[30. svibnja]] konstituira višestranački [[Hrvatski sabor|Sabor]]. Novi [[Ustav Republike Hrvatske]] od 22. prosinca 1990. više nije ustav jedne [[Komunizam|komunističke]] države, a iz naziva se izbacuje naznaka "Socijalistička": od sada ime države glasi: Republika Hrvatska. Na [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|Referendumu o hrvatskoj samostalnosti]] održanom [[19. svibnja]] [[1991.]] većina od 93.24% birača opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu državu. Slijedom te odluke Sabor RH je [[25. lipnja]] 1991. donio [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]] kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna država. Neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize [[8. listopada]] 1991. godine [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|raskida sve državnopravne sveze s dosadašnjom SFRJ]].
Oružanom pobunom dijela srpskog stanovništva počinje [[Domovinski rat]], koji je završio [[1995.]] godine hrvatskom pobjedom u operaciji [[Operacija Oluja|Oluja]], koja je donijela mnoge žrtve i otjerala preko 200 000 hrvatskih građana srpskoga porijekla. Hrvatska je [[22. svibnja]] [[1992.]] godine primljena u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene narode]] kao punopravni član. Drugu polovicu devedesetih karakterizira loša gospodarska situacija uzrokovana prelaskom na tržišno gospodarstvo, netransparentnom privatizacijom i posljedicama rata. Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|parlamentarnim izborima 2000.]] godine pobjeđuje koalicija šest stranaka u koju su uključeni [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]], [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|HNS]], [[Liberalna stranka|LS]] i [[Istarski demokratski sabor|IDS]]. Premijer je [[Ivica Račan]]. [[Stjepan Mesić]] je izabran za predsjednika [[Hrvatski predsjednički izbori 2000.|2000.]] godine, a reizabran [[Hrvatski predsjednički izbori 2005.|2005.]] Na vlast [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|2003.]] dolazi reformirani HDZ predvođen dr. [[Ivo Sanader|Ivom Sanaderom]] koji osvaja drugi mandat kao premijer nakon pobjede na izborima [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|2007]]. Razdoblje nakon [[2000.]] godine karakterizira razvoj i rast gospodarstva, mnogobrojne reforme kao i problemi poput visoke nezaposlenosti, korupcije i tromosti javne uprave i pravosuđa.
Još od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlantske integracije, prije svega ulazak u [[Europska unija|Europsku uniju]] i [[NATO]]. Od [[1. travnja]] [[2009.]] članica je NATO-a, dok je [[3. listopada]] [[2005.]] godine Hrvatska je započela pregovore o pristupanju Europskoj uniji. Hrvatska je postala 28. članica Europske unije [[1. srpnja]] [[2013.]] godine.
| |||