Imotska krajina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 78.3.43.62 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Zeljko Oznaka: brzo uklanjanje |
Proširio sam odjeljak za povijest i klimu, te nadodao odjeljke priroda i kultura. |
||
Redak 2:
'''Imotska krajina''' je zemljopisno područje u [[Zagora|Zagori]], istočno od [[Sinjska krajina|Sinjske krajine]] i [[Omiška krajina|Omiške krajine]], zapadno od [[Vrgoračka krajina|Vrgoračke krajine]].
=== Povijest ===
Jedna je od najstarijih hrvatskih povijesnih regija.<ref>Krešimir Regan: [https://imotskenovine.hr/imotska-krajina-zupa-imota-emotha/ ''Imotska krajina jedna je od najstarijih hrvatskih povijesnih regija''] Imotske novine, 8. prosinca 2016./[http://imoart.hr/portal/index.php/iz-proslosti/povijest/povjesni-osvrti/252-povijest-imotske-krajine ''Povijest Imotske krajine''], Imoart. Pristupljeno 18. ožujka 2018.</ref>Velikim se dijelom prostire po [[Imotsko polje|Imotskom polju]], odnosno, na prostoru stare hrvatske župe [[Imota|Imote]].▼
Nalazi se u sastavu Hrvatskog kraljevstva i [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatsko-ugarskog kraljevstva]] pod nadležnosti obitelji Nelipić te Kosača. Pada pod Tursku vlast u 15. stoljeću. Oslobođenje Imotskog i okolice se dogodilo 2. kolovoza 1717. godine. Tada pada pod mletačku vlast. [[Požarevački mir|Požarevačkim mirom]] se veliki dio Imotske krajine ostaje pod Turskim carstvom (područje [[Posušje|Posušja]] i [[Grude|Gruda]]) te se naziva Bekija (tur.- ostatak). Pod austro-ugarskom vlašću [[Imotski]] se razvija kao mali gradić u [[Dalmatinska Zagora|Zagor]]<nowiki/>i te postaje veliko tržišno središte cijele Krajine. Poslje Prvog svjetskog rata postaje dio Kraljevine SHS te 1941. [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Pod drugom Jugoslavijom doživljava ekonomski razvoj ali također i početak raseljavanja ljudi radi političkih i ekonomski razloga. Danas je Imotska krajina jako raseljeno ruralno područje s Imotskim kao malim suvremenim gradićem iznad Imotskog polja.
=== Područje ===
Obuhvaća područje upravnih jedinica općina [[Cista Provo|Ciste Provo]], [[Lovreć]]a, [[Proložac|Prološca]], [[Lokvičići|Lokvičića]], [[Runovići|Runovića]], [[Zmijavci|Zmijavaca]], [[Zagvozd|Zagvozda]], [[Podbablje|Podbablja]], istočni dio općine [[Šestanovac]] i Grada [[Imotski|Imotskoga]], odnosno sjeveroistočni dio [[splitsko-dalmatinska županija|splitsko-dalmatinske županije]].
Zauzima 708,34 km četvorna.
=== Klima ===
Klima je uglavnom mediteranska a u gorju iznad 700 m submediteransko-planinska. Zime su hladne i na brdima snježne, a ljeta vruća i sušna.
=== Priroda ===
Tlo je na prostoru Imotskog polja plodno i bogato vodom ,dok okolna brda Imotske krajine većinom imaju polu-plodnu zemlju s povremenim nedostatcima vode. Smanjivanjem stočnih grla u Krajini prostor šume i niskih grmova se povećao. Najpoznatija planina je [[Biokovo]] koje je ujedno i granica obale i Imotske krajine.Najveća rijeka je Vrljika koja teče Imotskim poljem, a dragulji Krajine su [[Crveno jezero|Crveno]] i [[Modro jezero]] koja se nalaze iznad Polja. Također manje poznata jezera su [[Prološko blato]] i [[Galipovac]].
=== Kultura ===
Imotska krajina je uvijek bila nepresušan izvor narodne poezije,epova i pjesama. Od mnogih legendi o vilama,morama,vješticama i drugim bićima ističu se i epovi(balade). Daleko najpoznatiji je [[Asanaginica|Hasanaginica]] koju je popisao [[Alberto Fortis]] putujući kroz Zagoru. Nju i dan danas Imoćani baštine kroz najpoznatiji instrument Dinarskog podneblja, [[gusle]]. Mnogi epovi i pjesme o hrvatskoj povijesti su opjevani na guslama te se tako prenosilo znanje s starijih na mlađe. Također su poznate [[diple]], uz koje se igralo kolo. Najpoznatije kolo je vinjansko kolo (djevojka je unutar kola, a momak van. Oni se nadpjevavaju uz pomoć ostalih u kolu te se na kraju udruže skupa kao par.)
Od vokalni načina glazbovanja daleko najraširenija je [[ganga]]. Nastala je početkom 20.stoljeća te je izgurala iz mode starije načine pjevanja. Ostali te vjerovatno stariji načini pjevanja su [https://www.youtube.com/watch?v=13IrIw1xMEU brojke],ojkanje,putničko pjevanja itd. Danas je ganga manje popularna kod mlađe generacije, ali je uz pomoć nosača zvuka očuvana za buduće generacije tako da se taj stari i zahtjevan način pjevanja bar preko toga može naučiti i baštiniti.
▲Jedna je od najstarijih hrvatskih povijesnih regija.<ref>Krešimir Regan: [https://imotskenovine.hr/imotska-krajina-zupa-imota-emotha/ ''Imotska krajina jedna je od najstarijih hrvatskih povijesnih regija''] Imotske novine, 8. prosinca 2016./[http://imoart.hr/portal/index.php/iz-proslosti/povijest/povjesni-osvrti/252-povijest-imotske-krajine ''Povijest Imotske krajine''], Imoart. Pristupljeno 18. ožujka 2018.</ref>
==Izvori==
| |||