Neutralni Moresnet: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
en.wiki
Nema sažetka uređivanja
Redak 3:
[[Datoteka:Flag of Moresnet.svg|mini|Neslužbena zastava iz 1883. godine]]
[[Datoteka:Coat of arms of Neutral Moresnet.svg|mini|desno|Grb Neutralnog Moresneta, prema jednoj razglednici iz 1908. godine.<ref>[https://www.klassische-philatelie.ch/pp_dr/pp_moresnet.html Postkarte aus dem Jahr 1908 (oben Ausschnitt; links vollständig)]</ref>]]
'''Moresnet''' (niz. Neutraal-Moresnet, fra. Moresnet Neutre, nje. Neutral-Moresnet, Altenberg), [[neutralnost|neutralno ozemlje]] kojim su zajedno kao [[kondominij]]em upravljali [[Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemske]] odnosno od 1830. godine [[Belgija]] i [[Kraljevina Pruska]] odnosno od 1871. [[Njemački Reich]].

== Povijest ==
Nastao je nakon oblikovanja državnih granica nakon svršetka [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] 1815. godine. Ujedinjena Kraljevina Nizozemska i Kraljevina Pruska nisu se u potpunosti našli jedinstveni stav kome će pripasti moresnetski kraj. Zapadni je pripao Ujedinjenom Kraljevstvu Nizozemske, južni i istočni Kraljevini Pruskoj, a predio u sredini, oko čije se pripadnosti dvije države nisu složile, proglašen je neutralnim ozemljem, tako zvani Neutralni Moresnet. Nalazio se 7 km jugozapadno od [[Aachen]]a. Tvorevina je bila trokutasta i vodila je ka [[Vaalserberg]]u. Neformalni glavni grad bio je [[Kelmis]]. Bila je površine 3,4 km². Od 1830. godine na tom je mjestu tvorila [[četveromeđa|četveromeđu]] s Nizozemskom, Belgijom i Pruskom odnosno poslije Njemačkom. Točnije, Belgija je bila neovisna od 1830., što je nizozemska država priznala 1839. godine a granica između dviju država formalno je utvrđena 1843. godine. Broj stanovnika na tom je području bio 256 1815. godine a naglo je narastao na 4668 stanovnika netom prije Prvoga svjetskog rata. <ref>Sebastian Scharte: ''Preußisch – deutsch – belgisch.'' (=''Beiträge zur Volkskultur in Nordwestdeutschland'' Band 115) Waxmann Verlag, Münster 2010, ISBN 978-3-8309-2406-7, S. 137.</ref> U prvom je svjetskom ratu Njemačka zaposjela Belgiju i sve do njemačkog pripajanja bila je pod odvojenom upravom. Kao odštetu za ratna razaranja u Belgija je dobila Moresnet i veliki dio njemačkogovornog [[Ostkantone]]. [[Versailleski sporazum|Versailleskim sporazumom]] od 28. lipnja 1919. priznao je Njemački Reich puni [[suverenitet]] Belgije nad Neutralnim Moresnetom.<ref>[http://www.versailler-vertrag.de/vv3.htm Artikel 32 und 33]</ref> 10. siječnja 1920. došla je pod upravu posebne belgijske upravne jedinice [[Guvernerat Eupen-Malmedy|Guvernerata Eupena-Malmedyja]] i promijenila je ime u [[Kelmis]] (fra. ''La Calamine''). Pruski Moresnet pripao je [[Neu-Moresnet]]u u Belgiji. U drugom svjetskom ratu ovaj je kraj bio pripojen Trećem Reichu.
 
1885. godine iscrpilo se rudu iz rudnika te su narasle brige o budućnosti Neutralnog Moresneta. Izašlo je nekoliko ideja radi pretvaranja ovog kraja u više neovisni entitet. 1886. je godine glavni rudnički liječnik dr [[Wilhelm Molly]] (1838.–1919.), filatelist, pokušao je organizirati mjesnu poštansku službu koja bi imala vlastite marke. Na Belgijsko upletanje zamisao je odbačena.<ref name="Hoffman2003">{{cite web |last1=Hoffmann |first1=Eduard |last2=Nendza |first2=Jürgen |title=Galmei und Esperanto, der fast vergessene europäische Kleinstaat Neutral‑Moresnet |publisher=[[Südwestrundfunk]] |date=19 September 2003 |url=http://www.swr.de/-/id=11528232/property=download/nid=660374/1orb31p/swr2-wissen-20130820.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160315141447/http://www.swr.de/-/id=11528232/property=download/nid=660374/1orb31p/swr2-wissen-20130820.pdf |dead-url=no |archive-date=15 March 2016 |language=nje. |format=PDF |access-date=15 March 2016 }}</ref> Pokušalo se otvoriti legalni [[kazino]] 1903. godine. Kazino je uspostavljen u kolovozu 1903. nakon što je Belgija dotad prisilila svaki takvi subjekt na zatvaranje. Kazino je djelovao pod strogim ograničenjima, nije bilo dopušteno mjesnom stanovništvu kockati niti je smjelo biti više od 20 osoba ni u jednom trenutku na tom mjestu. Poslovni pothvat je napušten nakon što je njemački car Vilim II. zaprijetio podjelom ozemlja ili ustupanjem Belgiji radi okončanja kockanja. Oko ovog vremena u Moresnetu su bile tri destilerije i tvornica [[gin]]a.<ref>{{cite news |title=Awaiting a Crisis in Belgium |work=The New York Times |issn=0362-4331 |date=13 September 1903 |url=https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1903/09/13/102434270.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160315174441/http://article.archive.nytimes.com/1903/09/13/102434270.pdf?AWSAccessKeyId=AKIAJBTN455PTTBQQNRQ&Expires=1458064129&Signature=nbPvkoxiC3Irz40wFRms0p28CnQ%3D |archive-date=15 March 2016 |dead-url=no }}</ref> U cijelom je području cvalo [[kriomčarenje]] sa susjednim zemljama. Nije postojala [[vojna obveza]]. Bili su zabranjeni [[sindikat]]i radnika i namještenika. Stanovnici su plaćali svećenike. Bile su brojne ilegalne pecare rakije i razvijena trgovina alkoholom.