Razlika između inačica stranice »Saturn«

Obrisana 94 bajta ,  prije 10 mjeseci
m
uklonjena promjena suradnika 161.53.180.11 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika PajoPajimir
Oznake: uređivanje s mobilnog uređaja Wikipedija za mobilne uređaje VisualEditor smješci emoji
m (uklonjena promjena suradnika 161.53.180.11 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika PajoPajimir)
Oznaka: brzo uklanjanje
| prosječni_polumjer = 1 433 449 370 [[kilometar|km]]<br> 9,5820172 [[AJ]] <ref> Yeomans, Donald K.:, "HORIZONS Web-Interface for Saturn Barycenter (Major Body=6)", [http://ssd.jpl.nasa.gov/horizons.cgi?find_body=1&body_group=mb&sstr=6],“JPL Horizons On-Line Ephemeris System”, – Select "Ephemeris Type: Orbital Elements", "Time Span: 2000-01-01 12:00 to 2000-01-02", 2006. </ref>
| ekscentricitet = 0,055 723 219
| perihel = 1 353 572 956 km<br>9,048 076 35 AJ Saturn je Pecurka😊😎  
| afel = 1 513 325 783 km<br>10,115 958 04 AJ
| ophodno_vrijeme = 10 759,22 [[dan|d]]<br/> 29,457 1 [[godina|god]] <br/> 24 491,07 Saturnovih [[sinodički dan|sinodičkih dana]] <ref> Seligman, Courtney: "Rotation Period and Day Length", [http://cseligman.com/text/sky/rotationvsday.htm], 2011. </ref>
}}
 
'''Saturn. B. CC CCC. 🐩🐅🐆🐕🦁🐈🐆''' je šesti [[planet]] u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]]. Udaljen je 9,54 [[AJ]] odnosno 1 429 400 000 km od [[Sunce|Sunca]], [[promjer]]a 120 536 km (na [[ekvator]]u) i [[masa|masu]] 5,68 &times; 10<sup>26</sup> kg. Saturn je po [[volumen]]u i [[masa|masi]] drugi planet nakon [[Jupiter (planet)|Jupiter]]a. Uz Jupiter, [[Uran (planet)|Uran]] i [[Neptun (planet)|Neptun]] pripada skupini [[plinoviti div|plinovitih divova]], planeta vanjskog dijela Sunčevog sustava. Saturn je planet najmanje [[gustoća|gustoće]] i s najvećim prstenom. Obiđe Sunce za 29,5 godina na srednjoj udaljenosti 1,426 · 10<sup>9</sup> [[km]]. Tijelo mu je znatno spljošteno ([[ekvator]]ski promjer 120 536 km, polarni promjer 108 728 km), tako da je najspljošteniji od planeta. Masa mu je 95 puta veća od Zemljine. Jedini je planet kojega je [[gustoća]] manja od gustoće vode (690 [[Kilogram po metru kubnom|kg/m<sup>3</sup>]]).
 
Saturn se sastoji pretežno od [[vodik]]a i [[helij]]a (jednak odnos kao kod Jupitera). Ispod plinovite [[atmosfera|atmosfere]] prostire se sloj [[molekula]]rnoga vodika s nešto zamrznute tvari (u kojoj ima tragova [[metan]]a, [[amonijak]]a i drugog), zatim sloj metalnoga vodika, te središte sa stjenovitom jezgrom. [[Temperatura]] je u središtu vrlo visoka (12 000 [[Kelvin|K]]), pa je to Saturnov izvor [[energija|energije]] usporediv s energijom koju prima [[Sunčeva svjetlost|Sunčevim zračenjem]]; temperature [[oblaci|oblačnoga]] sloja iznosi –130 [[celzij|°C]], dok bi temperatura samo zbog doprinosa Sunčeva zračenja bila –170 °C. U atmosferi se primjećuju svjetliji i tamniji oblaci usporedni s ekvatorom, manje istaknuti nego kod Jupitera, jer se, zbog niže temperature, stvaraju bliže središtu planeta. Među oblacima se opažaju vrtlozi, kao [[Velika bijela pjega]]. [[Infracrveno zračenje]] otkriva topliji polarni vrtlog, takozvanu vruću pjegu. Brzina [[vjetar|vjetra]] iznosi do 500 m/s. U [[ekvator]]skom području planet se vrti s [[period]]om od 10 [[sat|h]] 14 [[minuta|min]], a središte se, prema podatcima prikupljenima uz pomoć [[Radio astronomija|radio valova]], vrti s periodom od 10 h 39 min 22 s. Saturn ima prostrano [[magnetsko polje]], kojega je [[magnetski moment]] 600 puta veći od Zemljina, a [[magnetska indukcija]] na površini iznosi oko 50 [[Tesla|μT]]. Za razliku od Jupitera, os vrtnje mu je primjetno nagnuta. Oko Saturna zabilježeno je 62 [[prirodni satelit|prirodna satelita]], od kojih je 7 zaokruženo djelovanjem vlastite [[gravitacija|gravitacije]] (u stvarnosti ima ih više od 150).