Globalno zatopljenje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Disambiguated: ErupcijaVulkanska erupcija
bezbroj -> mnogo
Redak 17:
'''Globalno zatopljenje''' ili '''globalno zagrijavanje''' je postupno zagrijavanje [[Zemlja|Zemljine]] površine i najnižih slojeva [[atmosfera|atmosfere]] uzrokovano [[Efekt staklenika|učinkom staklenika]], što dovodi i do [[Klimatske promjene|globalnih promjena klime]]. Klima se mijenjala i u Zemljinoj prošlosti, no smatra se da sadašnje globalno zagrijavanje nastaje zbog povećanih emisija [[staklenički plinovi|stakleničkih plinova]]. Na osnovi mišljenja velikog broja znanstvenika – sadržanih u izvještaju [[Međuvladin panel o klimatskim promjenama|Međuvladinoga panela o promjenama klime]] objavljenog u 2000. i 2001. temeljenoga na klimatskim modelima kao i na podrobnoj analizi temperaturnih prilika te promjena ledenog omotača na Zemlji, koja pokazuje neupitno zatopljenje posljednjih stotinu godina – smatra se da bi do 2100. temperatura zraka bila viša čak za 1.5 do 5.8 °C, ovisno o stupnju povećanja stakleničkih plinova. To bi dovelo do velikih i za neke dijelove čovječanstva katastrofalnih posljedica: zbog [[Topljenje ledenjaka od 1850.|topljenja ledenjaka]] i snježnoga pokrivača došlo bi do [[Porast razine mora|podizanja razine mora]], koje bi preplavilo mnoga obalna naselja, posebno otočkih država, povećanog broja vremenskih nepogoda u mnogim dijelovima svijeta ([[ciklona]], [[uragan]]a, [[poplava]]), premještanja [[tropi|tropskih uvjeta]] prema sjeveru i do pojave sušnih razdoblja na području [[Sredozemlje|Sredozemlja]], a sjevernije od njega do znatnog povećanja količine [[oborina]]. Valja upozoriti i na negativne učinke visokih temperatura na zdravlje ljudi, kao što su širenje nekih [[Infektivne bolesti|infektivnih bolesti]] koje se pojavljuju samo u toplim područjima ([[malarija]], [[žuta groznica]], [[encefalitis]]), premještanje mnogih biljnih i životinjskih vrsta prema sjeveru pa i nestanak cijelih takvih životnih zajednica. Jedinstveno je mišljenje da se takav očekivani razvoj može usporiti i promijeniti samo drastičnim smanjenjem emisije stakleničkih plinova, prije svega [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]] i [[dušik]]ovih spojeva. <ref> '''globalno zagrijavanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22331] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
Dok za primarni i najveći uzrok globalnog zatopljenja postoji znanstveno slaganje, za dugoročne posljedice postoji nekoliko [[hipoteza]], jer su trenutni računalni modeli preslabi za rješavanje takvih problema. Znanstveno slaganje u većem dijelu zajednice jest da su globalnom zatopljenju prvenstveni razlozi čovjekov utjecaj [[ugljikov(IV) oksid|ugljikov dioksid]], [[metan|metana]] i ostalih stakleničkih plinova od strane industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama, te krčenje šuma ([[deforestacija]]) velikih područja na Zemlji. Najpopularnija je teorija prema kojoj je globalno zatopljenje posljedica emisije [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] i [[metan]]a od strane industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama. Prema toj teoriji povećana koncentracija tih plinova dovodi do tzv. [[efekt staklenika|učinka staklenika]] u atmosferi. Pod pritiskom pokreta za zaštitu okoline mnoge su vlade prihvatile tu teoriju i potpisale [[Protokol iz Kyota]] čiji je cilj smanjivanje emisije tih plinova. S druge strane, u posljednje vrijeme javio se određen broj znanstvenika koji osporavaju tu teoriju i nude druga objašnjenja, bilo u obliku promjena [[Sunčev ciklus|Sunčeve aktivnosti]]- zašto se kao dokaz koriste nedavno otkrivene [[klima]]tske promjene na [[Mars (planet)|Mars]]u - bilo u obliku ciklične izmjene hladnih i toplih perioda u Zemljinoj povijesti, za što postoji bezbrojmnogo [[geologija|geoloških]], [[paleontologija|paleontoloških]] i [[povijest|povijesnih]] dokaza.
 
== Mehanizam ==