Podestat: razlika između inačica

'''Podestat''' ([[talijanski jezik|tal]]. ''podestà''; [[hrvatski jezik|hrv]]. ''potestat''<ref>Novak, Grga, ''Prošlost Dalmacije'', [[Zagreb]]: [[Hrvatski izdavalački bibliografski zavod|HIBZ]], 1944., str. 122</ref>; u [[Dalmacija|Dalmaciji]] ''poteštat'', prema [[dalmatski jezik|dlm]].), naziv koji se daje određenim visokim službenicima u mnogim [[Italija|talijanskim]] gradovima od kasnog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] uglavnom sa značenjem [[glavni magistrat|glavnog magistrata]] grada-države (kao što se inače označuje u ostalim gradovima, npr. ''rettori'' "rektori"), ali također i lokalnog upravitelja, predstavnika (njemačko-rimskog) cara.

 

 

Naslov i dužnost potestata uveo je rimsko-njemački car [[Fridrik I. Barbarossa|Friedrich I. zvan ''Barbarossa'']] za svoje povjerenike preko kojih je nastojao snažnije ovladati [[Lombardija|lombardskim]] gradovima. U XIII. st. potestati su bili načelnici više autonomnih komuna u sjevernoj i srednjoj Italiji, po izboru bilo građana, bilo gradskih vijeća. Njihove ovlasti bile su upravne, sudske i financijske. Da bi izbjegli potestatovu pristranost bilo za koga u komuni, birani su među strancima, obično plemićima, najdulje na godinu, uz zabranu neposrednog reizbora. Potestat je morao prisegnuti na poštivanje zatečenoga pravnog poretka ([[statut]]a, odredaba itd.). Prije razrješenja od dužnosti ovlašteni nadzornici (sindici) podvrgavali bi kontroli njegovo djelovanje i račune.