Rođen u Žepču. Ilhamijin učitelj bio je sin bošnjačkoghrvatskog pjesnika [[Abdulah Karahodža|Abdulaha Karahodže]] Ahmed (rođ. 1730-ih) .<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9695 Hrvatski biografski leksikon] Pejo Ćošković (2009): 'Karahodža, Abdulah'' (pristupljeno 27. ožujka 2017.)</ref>
U Žepču se školovao u [[medresa|medresi]] džamije Ferhadije, glavne džamije u rodnom gradu. U [[Fojnica|fojničkoj]] [[tekija|tekiji]] učio mistiku ([[tesawuf]]). Zatim ušao u nakšibendijski [[derviš]]ki red i [[hadžiluk|hodočastio]] u Meku i stekao naslov hadži. Zadnjih godina života bio [[imam]] i [[hatib]] u Posljednje godine života službovao je kao imam i hatib (propovjednik i vjeroučitelj) u glavnoj žepačkoj džamiji.<ref name="Ćošković"/>
Piše pod snažnim utjecajem pučkog pjesništva.<ref name="Ingrid Runtić"/> Po plodnosti jedan od predstavnika bošnjačkehrvatske alhamijadoaljamijado književnosti s najvećim opusom. Autor zbirke pjesama ''Dîwân'' na bosanskomhrvatskom, arapskom i turskom jeziku. U pjesmama politički angažiran. Nedvosmisleno iskazivao nezadovoljstvonezadovoljan sveopćim stanjem u Osmanskom Carstvu.<ref name="HL-AK"/> Opus mu čine pobožne i poučne pjesme ([[ilahija|ilahije]] i [[kasida|kaside]]) na bosanskomhrvatskom, turskom jeziku te nekoliko njih na arapskom. <ref name="Ćošković"/> Autor jednog katekizma islamskog vjeronauka,<ref name="HL-AK"/> male islamske početnice za djecu.<ref name="Ćošković"/>
Politički buntovan što je za cijenu imalo njegov život. Zbog stavova iskazanih u pjesmama uhićen.<ref name="HL-AK"/> Uhićen na prijevaru. Bosanski valija, kojeg je Ilhamija izrijekom spominjao u nekim [[kasida]]ma, pozvao ga je u Travnik.<ref name="Ćošković"/> Bosanski valija, vezir Dželaleddin-paša (Seid Ali Dželal-paša) dao je nalog za Ilhamijino pogubljenje<ref name="HL-AK"/> i još nekih drugih uglednih Bosanaca.<ref name="Ćošković"/> Bile su to tri krvave godine Dželal-pašina vezirovanja "mnogi alajbeg, beg i kapetan nedužno je platio glavom, to je fakat", sretniji su svoj život iskupili svoj život skupim plaćanjem, ugledne kapetane otpremioopremio je u progonstvu uz uvjet da se nitko ne smije vratiti u Bosnu, neki su se spasili bijegom iz Travnika ili čak napustivši cijelu Bosnu čekajući bolja vremena.<ref> Safvet beg Bašagić-Redžepašić (Mirza Safvet): [https://archive.org/stream/kratkauputaupro00bagoog#page/n132/mode/2up Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (od g. 1463–1850)], vlastita naklada, Sarajevo 1900., str. 130-131 (pristupljeno 27. ožujka 2017.)</ref> Pogubljen je u Travniku<ref name="HL-AK"/> u varoškoj tvrđavi. Na mjestu gdje je pogubljen, na periferiji grada sahranjen je i podignuto je [[turbe]]. Srušeno 1959. kada su njegovi ostaci preneseni u starije turbe u zapadnom dijelu Travnika.<ref>[https://www.facebook.com/Travnicki.INFO/posts/10154081137148389 Facebook] Travnicki.info, post Ilhamija je sahranjen na periferiji grada ... 23. travnja 2016. (pristupljeno 27. ožujka 2017.)</ref> Nalazi se iza katoličke crkve, u Potur-mahali, unutar starog muslimanskoga greblja. I danas na glasu kao jedan od najvećih moralnih uzora u Bosni i Hercegovini.<ref>[https://vimeo.com/29880257 Vimeo] Ilhamijino turbe (pristupljeno 27. ožujka 2017.)</ref>
