Tolerancija dužinskih mjera: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Nadopunio Tolerancija dužinskih mjera |
Nadopunio Tolerancija dužinskih mjera |
||
Redak 4:
[[datoteka:Limits and Fits.jpg|mini|desno|400px|Tolerancija dužinskih mjera prema [[standard]]u [[ISO]] 286 iz 1980.]]
[[datoteka:Tolerancija 1.png|mini|desno|400px|Načini nanošenja tolerancija pojedinačnih dijelova na crtež i tolerirana vanjska i unutarnja mjera prema ISO 286.]]
[[datoteka:Tolerancija 2.png|mini|desno|400px|NNačini nanošenja tolerancija [[dosjed]]a na crtež i tolerirana vanjska i unutarnja mjera prema ISO 286.]]
'''Tolerancija dužinskih mjera''' nastaje sistematiziranim podacima o veličini dopuštenih odstupanja prilagođenih potrebama funkcionalnosti [[strojevi|strojeva]] i mogućnostima [[ekonomija|ekonomične]] izrade i kontrole, sadržani su u standardiziranom sistemu [[mjerna tolerancija|mjernih tolerancija]]. U većini država, gdje spada i [[Hrvatska|Republika Hrvatska]], na snazi je [[ISO]] sistem tolerancija i dosjeda ('''ISO 286''').
Zbog nesavršenosti [[stroj]]eva, [[alat]]a i [[materijal]]a te nepreciznosti ljudske ruke nije moguće postići apsolutnu točnost zadanih mjera nekog izratka. To je razlog uvođenja [[Tolerancija (razdvojba)|tolerancija]], to jest propisanih odstupanja mjera gotovog izratka od zadanih (nazivnih) mjera. Razlikujemo dvije osnovne mjere:
* vanjska mjera i
između gornjeg i donjeg graničnog odstupanja naziva se [[mjerna tolerancija]] (T<sub>D</sub>, T<sub>d</sub>), ili ukratko '''tolerancija''', a jednaka je također razlici gornje i donje granične mjere.▼
* unutarnja mjera. <ref> Mato Lučić: "Elementi strojeva i konstruiranje", udžbenik za 2. razred trogodišnjih srednjih strukovnih škola u području strojarstva, ''Naklada Lučić'', Osijek, 2014. </ref>
== Objašnjenje ==
Dijelovi tolerancija su:
* nazivna mjera (D<sub>i</sub>, d<sub>i</sub>) je određena zahtijevana mjera (cjelobrojna ili decimalna), na čijoj se osnovi određuju granične mjere, određene s gornjim i donjim odstupanjem. To je ona mjera koja služi kao osnova za određivanje dopuštenog odstupanja,
* gornja granična mjera (D<sub>max</sub>, d<sub>max</sub>) je najveća dopuštena granica mjere, a
* donja granična mjera (D<sub>min</sub>, d<sub>min</sub>) najmanja dopuštena granica, između kojih, uključno s njima samima, se mora nalaziti
* stvarna mjera (D, d) strojnog dijela. Dakle D<sub>min</sub> ≤ D ≤ D<sub>max</sub> , te d<sub>min</sub> ≤ d ≤ d<sub>max</sub>. Stvarna mjera je ona koja se utvrđuje [[mjerenje]]m gotovog predmeta, a mora se nalaziti u granicama tolerancije.
▲* razlika između gornjeg i donjeg graničnog odstupanja naziva se [[mjerna tolerancija]] (T<sub>D</sub>, T<sub>d</sub>), ili ukratko '''tolerancija''', a jednaka je također razlici gornje i donje granične mjere. Tolerancija je apsolutna vrijednost i zbog toga je bez predznaka.
* gornje odstupanje je [[Algebra|algebarska]] razlika između gornje granične mjere i pripadajuće nazivne mjere i označava se slovima E<sub>S</sub> za vanjske mjere i e<sub>s</sub> za unutrašnje mjere.
* donje odstupanje je algebarska razlika između donje granične mjere i pripadajuće nazivne mjere, a označuje se slovima E<sub>I</sub> za unutrašnje mjere i e<sub>i</sub> za vanjske mjere.
* nul-linija je, pri grafičkom prikazivanju graničnih mjera i dosjeda crta, koja označava nazivnu mjeru, i od koje mjerimo odstupanje.
* stvarno odstupanje je algebarska razlika između stvarne izmjerene mjere i nazivne mjere, i mora se nalaziti između gornjeg i donjeg odstupanja, uključujući i njih. <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref>
* tolerancijsko polje je polje ograničeno gornjim i donjim odstupanjem u odnosu na nultu liniju.
== ISO 286 ==
Line 18 ⟶ 34:
* 6, 7, 8, 9, 10 ...16 za dimenzije od 500 mm do 3150 mm.
Kvaliteta označena s
Tolerancijsko polje ovisno o izabranoj kvaliteti se računa prema:
Line 29 ⟶ 45:
* ITG - stupanj izabrane IT kvalitete.
== Izbor kvalitete tolerancije ==
Izbor kvalitete tolerancije bitno utječe na trošak izrade [[strojevi|strojnog]] dijela. Tako uske tolerancije zahtijevaju precizniju izradu, a ova točnije radne strojeve, mjerne naprave i kvalificirane stručnjake koji sudjeluju u proizvodnom procesu. Što je veća kvaliteta izrade, to je veća vjerojatnost povećanja stupnja otpada. Sve to povećava cijenu izrade strojnog dijela.
Line 37 ⟶ 53:
* IT 12 – IT 16 = za veće tolerancije pri obradi
ISO sistem tolerancija predviđa vrlo širok izbor različitih položaja tolerancijskih polja, tako da konstruktor može za istu nazivnu mjeru propisati takove tolerancije da su obje granične mjere veće od nazivne, manje od nazivne, ili da je jedna granična mjera veća, a druga manja od nazivne. Na taj način je moguće u praksi zadovoljiti sve konstrukcijske zahtjeve pri izradi strojnih dijelova. Položaj tolerancijskog polja s obzirom na nul-liniju je definiran slovnom oznakom, pri čemu se za
Brojčane vrijednosti odstupanja se upisuju uz nazivnu mjeru uglavnom samo kod pojedinačne proizvodnje. Inače, oznaka tolerancije se sastoji od slovne oznake, koja označava položaj tolerancijskog polja u odnosu na nul-liniju i brojčane oznake koja označava kvalitet tolerancije,
== Izvori ==
| |||