RMS Titanic: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Vanj. pov.
Nema sažetka uređivanja
Redak 54:
'''RMS ''Titanic''''' bio je [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|britanski]] [[prekooceanski brod]] koji je potonuo u [[Atlantski ocean|sjevernom Atlantskom oceanu]] u ranim jutarnjim satima 15. travnja 1912. godine nakon sudara s [[ledenjak]]om za vrijeme svog prvog putovanja iz [[Southampton]]a u [[New York City]]. Procjenjuje se da je u to vrijeme na brodu bilo 2.224 putnika i članova posade, od kojih je više od 1.500 poginulo što čini jednu od najgorih komercijalnih pomorskih katastrofa u novijoj povijesti. RMS ''Titanic'' bio je najveći brod kada je stavljen u službu i drugi od triju brodova tzv. Olimpijske klase prekooceanskih brodova koje je naručila tvrtka [[White Star Line]]. Sagrađen je na brodogradilištu [[Harland and Wolff]] u [[Belfast]]u. [[Thomas Andrews]], glavni pomorski arhitekt brodogradilišta i dizajner ''Titanica'', poginuo je u katastrofi.
 
''Titanicom'' je zapovjedao kapetan [[Edward Smith]] koji je također poginuo. Brod je prevozio neke od najimućnijih ljudi svijeta, kao i stotine iseljenika iz Ujedinjenog Kraljevstva, [[Skandinavija|Skandinavije]] i cijele Europe koji su htjeli započeti novi život u Sjedinjenim Američkim Državama. Smještaj za putnike prvoga razreda bio je vrhunac udobnosti i raskoši, s teretanom, bazenom, knjižnicom, otmjenim restoranima i prekrasnim kabinama. [[Guglielmo Marconi|Marconijeva]] bežična [[telegrafija]] visoke snage omogućavala je putnicima slanje brzojava i komunikaciju s drugim brodovima.<ref>{{eng oznaka}} Hsu, J. (17. travanjtravnja 2012.). "[http://www.nbcnews.com/id/47046053/ns/technology_and_science-innovation/t/how-marconis-wireless-tech-helped-save-titanic-passengers/#.WgSS4Fu3z3g| ''Kako je Marconijeva bežićna tehnologija pomogla spasiti putnike s Titanica'']", New York: NBC NEWS.</ref> Premda je ''Titanic'' imao naprede sigurnosne značajke poput vodonepropusnih pregrada i daljinski zatvaranih vodonepropusnih vrata, zbog zastarjelih pomorskih sigurnosnih propisa imao je čamaca dovoljno za samo 1.178 ljudi, što je trećina njegovog kapaciteta. Brod je imao 16 soha (malih dizalica) za čamce koji su mogli spustiti po tri čamca svaki, ukupno 48 čamaca. Međutim, ''Titanic'' je nosio samo 20 čamaca, četiri od kojih su bili pomoćni i za vrijeme nesreće izuzetno problematični za lansirati zbog njihove nepristupačnosti sohama.<ref>{{eng oznaka}} Vander Hook, S. (2008.). Titanic. Edina, Minnesota: ABDO Publishing Company., str. 18.</ref>
 
Nakon isplovljavanja iz Southamptona 10. travnja 1912., ''Titanic'' je pristao u [[Cherbourg]] u Francuskoj i Queenstown (danas [[Cobh]]) u Irskoj prije nego što se zaputio prema New Yorku.<ref>{{eng oznaka}} {{cite web|title=Brodski popis Titanica |url=http://www.chriscunard.com/titanic.php |publisher=Chris' Cunard Page |accessdate=12. travnja 2012. |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120415195436/http://www.chriscunard.com/titanic.php |archivedate=15 April 2012 }}</ref> 14. travnja, četvrtog dana putovanja i otprilike 600 kilometara južno od [[Newfoundland]]a, udario je ledenjak u 23:,40 sati po brodskom vremenu. Sudar je prouzrokovao savijanje ploča trupa prema unutra duž prve polovice desne strane broda i voda je počela prodirati u pet od šesnaest vodonepropusnih odjeljaka; brod može izdržati samo četiri poplavljena odjeljka. Zatim, uslijedilo je ukrcavanje putnika i nekih članova posade u čamce od kojih su mnogi spušteni djelomično popunjeni. Većina muškaraca je ostala na brodu zbog protokola "prvo djeca i žene" koji je uveden prije evakuacije. U 2:,20 sati, brod se prepolovio između trećeg i četvrtog dimnjaka i potonuo s preko tisuću ljudi koji su još uvijek bili na njemu. Za samo manje od dva sata nakon što je ''Titanic'' potonuo, [[Cunard]]ov brod [[RMS Carpathia]] stigao je i iz vode izvukao 705 preživjelih.
 
Novost o katastrofi ostavila je cijeli svijet u šoku i bijesu zbog ogromnog gubitka života i regulatornih te operativnih grešaka koji su do njega doveli. Javne istrage u Britaniji i u Sjedinjenim Državama koje su uslijedile dovele su velikih poboljšanja u pomorskoj sigurnosti. Jedna od najvažnijih posljedica je utvrđivanje [[Sporazum SOLAS|Međunarodnog sporazuma za sigurnost života na moru]] (SOLAS) 1914. godine, koji dan danas osigurava pomorsku sigurnost. Također, uvedeno je nekoliko novih telegrafskih propisa širomdiljem svijeta kako bi se u budućnosti izbjegle mnoge pogreške u komunikaciji - bez kojih se moglo mnogo više putnika spasit.<ref>{{eng oznaka}} {{cite journal|title=Patrick S. Ryan, ITU i Internetski pokretTitanic zatrenutak (The ITU and the Internet's Titanic Moment) |url=https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2110509 |author=Patrick S. Ryan |date=18. srpnja 2012. |ssrn = 2110509}}</ref>
 
Olupina ''Titanica'' otkrivena je 1985. (više od 70 godina nakon katastrofe) tijekom misije američke vojske.<ref>{{eng oznaka}} {{Cite web | url=https://www-m.cnn.com/2018/12/13/us/titanic-discovery-classified-nuclear-sub/index.html?r=https%3A%2F%2Fwww.cnn.com%2F | title=Zavirite u tajnu misiju američke vojske koja je pronašla Titanic (Inside the secret US military mission that located the Titanic) |last=Levenson |first=Eric |date=14. prosinca 2018. |website= |publisher=[[CNN]] |access-date= |quote=}}</ref> Brod se prepolovio i putem raspadao do dna na 3.784 m. S olupine su izvađene tisuće artefakata i prikazuju se u muzejima diljem svijeta. ''Titanic'' je postao najpoznatiji brod u povijesti; sjećanje na njega očuvavaju brojne knjige, pjesme, filmovi, izložbe i spomenici. ''Titanic'' je druga najveća olupina prekooceanskog broda na morskome dnu. Prva je njegov srodni brod [[HMHS Britannic]] koji je korišten kao [[bolnički brod]] kada je potonuo. Posljednja živuća osoba koja je preživjela nesreću, [[Millvina Dean]] (tada stara dva mjeseca), umrla je 2009. u dobi od 97 godina.
 
== Pozadina ==
RMS ''Titanic'' ime je dobio po [[Titani|Titanima]] iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]]. Izgrađen u Belfastu, Irskoj, u tadašnjem [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Irske]], ''Titanic'' je drugi od tri prekooceanska broda Olimpijske klase; prvi je bio [[RMS Olympic|RMS ''Olympic'']], a treći ''HMHS Britannic''.{{sfn|Chirnside|2004|p=319}} U početku se ''Britannic'' trebao zvati ''Gigantic'' i biti duži od tisuću stopa (305 m).<ref>{{eng oznaka}} [https://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn83045433/1911-11-08/ed-1/seq-1/#date1=1911&sort=relevance&rows=20&words=Titanic&searchType=basic&sequence=0&index=12&state=&date2=1911&protext=Titanic&y=0&x=0&dateFilterType=yearRange&page=2 The Washington Herald] 8. studeni 1911.: ''White Starova'' narudžba ''Gigantica'' na naslovnici tiska ''The Washington Herald''</ref> Godine 1912., bili su daleko najveća plovila u floti britanske pomorske tvrtke [[White Star Line]] koja se sastojala od 29 brodova.{{sfn|Beveridge|Hall|2011|p=27}} O gradnji triju brodova prvi put su raspravljali upravitelj ''White Star Linea'' [[J. Bruce Ismay]] i američki investitor [[J. P. Morgan]] koji je upravljao matičnom tvrtkom ''White Stara'', [[International Mercantile Marine Co.]] (IMM).
 
''White Star Line'' sve više se suočavao s izazovima najvećeg konkurenta [[Cunard Line|Cunarda]] koji je nedavno porinuo [[RMS Lusitania|Lusitaniju]] i [[RMS Mauretania (1906.)|Mauretaniju]] - najbrže putničke brodove na svijetu. Njemački prijevoznici [[Hamburg America]] i [[Norddeutscher Lloyd]] nisu bili predaleko od ''Cunarda''. Umjesto brzinom, Ismay je namjeravao konkurirati veličinom, stoga je predložio komisiji novu klasu brodova koji će biti veći od bilo čega što je dosad plovilo na morima, a pored toga i zadnji odgovor udobnosti i raskoši.{{sfn|Bartlett|2011|p=26}} Tvrtka je htjela poboljšati svoju flotu pretežito da odgovori na Cunardove divove, ali i da ujedno zamijeni svoj najstariji par putničkih brodova koji su još uvijek bili u službi: [[SS Teutonic]] iz 1889. i [[SS Majestic]] iz 1890. ''Olympic'' je zamijenio ''Teutonic'', a ''Titanic'' ''Majestic''. Nakon gubitka ''Titanica'', ''Majestic'' će se vrati na svoje staro mjesto na liniji Southampton - New York.<ref name="SS Majestic ponovo u službi">{{cite news|title=Outgoing Steamships – Sail Saturday 26. listopad 1912.: Majestic (Southampton)|url=http://chroniclingamerica.loc.gov/lccn/sn83030272/1912-10-24/ed-1/seq-15/#date1=1912&index=8&rows=20&words=Majestic+Ss&searchType=basic&sequence=0&state=&date2=1912&proxtext=SS+Majestic&y=11&x=18&dateFilterType=yearRange&page=1|accessdate=18. svibnja 2015.|newspaper=The Sun|language=engleski|date=24. listopada 1912.}}</ref>
 
Brodove je izgradila belfastska brodograđevinska tvrtka [[Harland and Wolff]] koja je surađivala s ''White Starom'' još od 1867. godine.{{sfn|Bartlett|2011|p=25}} ''Harland and Wolff'' uvijek je mogao računati na kreativnu slobodu kada je dizajnirao brodove za ''White Star Line''; inače bi naručitelj izradio koncept i dao ''Harland and Wolffu'' da ga pretvori u nacrt broda. Istu slobodu dobili su i po pitanju proračuna: ''Harland and Wolffu'' omogućeno je da potroši na brodove koliko god treba sredstava, plus dodatnih pet posto kao profit.{{sfn|Bartlett|2011|p=25}} Za Olimpijsku klasu brodova, dogovorena cijena iznosila je tri milijuna funti (340 milijuna funti u vrijednosti 2018. godine) za prva dva broda plus "ugovorna naknada" i uobičajena provizija od pet posto.{{sfn|Hutchings|de Kerbrech|2011|p=12}}
Redak 74:
 
== Kratko putovanje ==
[[FileDatoteka:Last photo of RMS Titanic.jpg|desno|thumb|240px|Posljednja fotografija ''Titanica'']]
 
''Titanic'' je krenuo iz britanske luke [[Southampton]] na svoje prvo prekooceansko putovanje [[10. travnja]] [[1912.]] godine. ''Titanicovo'' prvo putovanje trebalo je biti prvo od mnogih prekoatlantskih putovanja toga broda.
Line 81 ⟶ 82:
=== Broj žrtava ===
''Titanic'' je nakon sudara poslao poziv u pomoć, a prvi brod koji je stigao u pomoć bio je ''[[Carpathia]]''. Od 2.223 putnika i članova posade preživjelo ih je samo 706. Poginulo je ili ih se utopilo 1.517, od toga 1.360 muškaraca te 157 žena i djece.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.titanicinquiry.org/USInq/USReport/AmInqRep03.php#a8 United States Senate Inquiry Report. Titanic], titanicinquiry.org, pristupljeno 14. veljače 2016.</ref> Među njima i 27 Hrvata.
 
[[File:Last photo of RMS Titanic.jpg|desno|thumb|240px|Posljednja fotografija ''Titanica'']]
 
Kod ukrcavanja u čamce za spašavanje pazilo se da – prema izričitoj zapovijedi kapetana Edwarda J. Smitha – žene imaju prednost kod ukrcavanja: kako je potonuće i ukrcavanje na čamce trajalo gotovo tri sata, spašeno je 74 % od svih žena na brodu, 52 % sve djece i 20 % svih muškaraca. Od muških se članova posade spasilo svega 21 %; od 22 žene zaposlene na brodu, spasilo se međutim čak 20. Pripadnost privilegiranoj prvoj klasi je putniku davala otprilike 30 % veću šansu za preživljavanje (uostalom, čamci su se nalazili na gornjim palubama broda, blizu sobama prve klase). Pripadnost ženskom rodu značila je, otprilike, 370 % veću šansu za preživljavanje.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.ultimatetitanic.com/the-survivors/#.VAt4K8J_uQA "Titanic: As Told by the Survivor's"], pristupljeno 6. rujna 2014.</ref>
Line 101 ⟶ 100:
 
== Hrvati na ''Titanicu'' ==
Na ''Titanicu'' bilo je 30 hrvatskih putnika, a preživjelo ih je samo troje. Preživjeli su Mara Osman-Banski iz Vagovine pokraj Čazme, Ivan Jalševac iz Topolovca pokraj [[Sisak|Siska]] i Nikola Lulić Draja<ref>{{eng oznaka}} [https://www.encyclopedia-titanica.org/titanic-survivor/nikola-lulic.html Nikola Lulić: Titanic Survivor], Encyclopedia Titanica, encyclopedia-titanica.org</ref> iz Konjskog Brda pokraj Perušića.<ref name="zg-magazin">[http://zg-magazin.com.hr/hrvati-i-titanic/ ''Hrvati i Titanic''], intervju sa Slobodanom Novkovićem, razgovarao: Boris Jagačić, zg-magazin.com.hr, 5. travnja 2014., pristupljeno 14. veljače 2016.</ref> Ivan Jalševac je jedini od preživjelih Hrvata ostavio pisani dokument o tom događaju.<ref>Iva Milotić, Ana Vukašinović, Ivan Radnić, [https://www.24sata.hr/news/hrvati-koji-su-prezivjeli-titanic-svi-su-skocili-u-ledeno-more-624545 ''Svi su uskočili u ledeno more: Hrvati koji su preživjeli Titanic''], 24sata.hr, 15. travnja 2019.</ref>
 
=== ;Popis stradalih i spašenih<ref>[http://web.archive.org/web/20160423073845/http://www.arhiv.hr/cs/groups/public/documents/document/mdaw/mdew/~edisp/web2hdarhivloc010002.pdf Hrvati na Titanicu], 17. muzejska edukativna akcija povodom Međunarodnog dana muzeja VODA, 2. 5. – 18. 5. 2012., Hrvatski državni arhiv, autorice izložbe: Maja Bejdić i Deana Kovačec, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 23. travnja 2016.), pristupljeno 7. kolovoza 2017.</ref> ===
{| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;"
|- bgcolor="#B0C4DE" align="center"
Line 304 ⟶ 303:
|align="center"|
|-
|align="left"|'''Ivan Strilić'''<ref>{{eng oznaka}} [https://www.encyclopedia-titanica.org/titanic-victim/ivan-strilic.html Mr Ivan Strilić], Encyclopedia Titanica], encyclopedia-titanica.org (pristupljeno 15. lipnja 2017.)</ref>
|align="center"|27
|align="center"|Široka Kula, kotar Gospić
Line 326 ⟶ 325:
Slika:EJ_Smith.jpg|kapetan Edward John Smith
Slika:Titanic_voyage_map.png|smjer plovidbe i koordinate mjesta potapanja
Slika:RMS_Carpathia.jpg|RMS Carpathia, prvi brod koji je stigao u pomoć ''Titanicu''
</gallery>
</center>