Radoslav Katičić: razlika između inačica

Radoslav Katičić rođen je u Zagrebu 1930. godine. Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb|Zagrebu]] koju je završio [[1949.]] godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 940., ISBN 978-953-95772-0-7</ref> Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] diplomirao je klasičnu [[filologija|filologiju]] a na istome fakultetu doktorirao je disertacijom ''Pitanje jedinstva indoeuropske glagolske fleksije''. Prvi su mu radovi iz grčke filologije. Od [[1958.]] godine je na Filozofskome fakultetu asistent na Katedri za indoeuropsku poredbenu gramatiku.<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30884 Katičić, Radoslav], enciklopedija.hr, pristupljeno 5. studenoga 2017.</ref> Docent je postao [[1961.]], izvanredni profesor [[1966.]] i redoviti [[1972.]] godine.<ref name="he"/> Utemeljitelj je studija opće lingvistike i [[indologija|indologije]] na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1961. do [[1977.]] godine bio je pročelnik novoosnovanoga Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije.<ref name="he"/> Bio je jedan od autora [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]], [[1967.]] godine. Od [[1977.]] godine do umirovljenja profesor je slavenske filologije na Sveučilištu u Beču. Od [[1978.]] do [[1987.]] godine bio je predstojnik tamošnjega Instituta za slavistiku a od [[1998.]] godine je [[profesor emeritus]] Sveučilišta u Beču.<ref name="he"/>

 

 

 

== Znanstvena djelatnost ==

* djela iz opće [[lingvistika|lingvistike]], u kojima je razvijao razne suvremene jezikoslovne pristupe poput strukturalne lingvistike i transformacijske gramatike

* književnojezične studije iz područja europskih i neeuropskih književnosti (starogrčke, bizantske, indijske), te arealne lingvistike izumrlih jezika (balkanski jezici)

* jezičnopovijesne radove u kojima je istraživao kontinuitet hrvatske pismenosti i jezičnoga izraza, od početaka na latinskom i [[crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskom]] ("Uz početke hrvatskih početaka"), preko djela renesansnih i baroknih pisaca kao što su [[Marin Držić]] ili [[Bartol Kašić]], sve do modernoga standardnoga jezika (''Sintaksa hrvatskoga književnoga jezika'', 1986.)

* velika sintetska djela u kojima obrađuje civilizacijski kontinuitet hrvatske uljudbe (Litterarium studia, Na kroatističkim raskrižjima)

 

Radoslav Katičić pripada ''trolistu'' (uz [[Dalibor Brozović|Dalibora Brozovića]] i [[Stjepan Babić|Stjepana Babića]]) hrvatskih jezikoslovaca koji je, pod utjecajem suvremenih lingvističkih spoznaja, "srušio" sliku o povijesnim mijenama hrvatskoga jezika koju su gradili tzv. [[hrvatski vukovci]] ([[Tomislav Maretić]], [[Milan Rešetar]]) i ocrtao novi jezičnopovijesni zemljovid, te konačno i formalnolingvistički kodificirao hrvatski standardni jezik apsorbiravši cjelokupnu hrvatsku književnu i pismenu baštinu koju je unitaristička struja među jezikoslovcima zabacivala- od [[Marin Držić|Marina Držića]] do [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]].

* ''Gazdarica na vratima: Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine'', (Zagreb, 2011.)

* ''Hrvatski jezik'', (Zagreb, 2013.)

 

== Nagrade i počasti ==