Prostorvrijeme: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 213.149.51.213 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Addbot Oznaka: brzo uklanjanje |
Nadopunio Prostorvrijeme |
||
Redak 1:
[[datoteka:GPB circling earth.jpg|mini|desno|300px|Umjetničko viđenje [[svemirske letjelice]] ''Gravity Probe B'' u [[Orbita|orbiti]] oko [[Zemlja|Zemlje]] u toku mjerenja prostora-vremena, četverodimenzionalnog opisa [[svemir]]a, uključujući visinu, širinu, dužinu i vrijeme.]]
[[Datoteka:Spacetime curvature.png|mini|300px|Dvodimenzionalna analogija zakrivljenosti prostorvremena]]▼
'''Prostorvrijeme''' je fizikalni pojam koji se najčešće povezuje sa [[Einstein]]ovom [[teorija relativnosti|teorijom relativnosti]], a važan je jer objedinjuje [[prostor]]ne dimenzije i [[vrijeme (fizika)|vremensku]] dimenziju u jednu pojavu. Einsteinovom teorijom i kasnije mjerenjima dokazano je da su prostor i vrijeme povezani te da promjene koje utječu na prostor utječu i na vrijeme, npr. satovi u svemirskim letjelicama koje su putovale velikim [[brzina]]ma su se ponašali drugačije (sporije) od satova na Zemlji.▼
▲[[
[[datoteka:World line.png|mini|desno|300px|Prikaz prostora–vremena svjetlosnim čunjevima (dolje je svjetlosni čunj prošlosti ili natražnji čunj, a gore svjetlosni čunj budućnosti ili napredovanja.]]
'''Prostorvrijeme''' ili '''prostor–vrijeme''', u [[Teorija relativnosti|teoriji relativnosti]], je [[prostor]] koji se uz prostorne [[koordinate]] opisuje i četvrtom koordinatom razmjernom [[Vrijeme (fizika)|vremenu]]. [[Matematika|Matematički]] se temelji na [[homogenost]]i i [[Izotropija|izotropnosti]] četverodimenzionalne prostornovremenske neprekinutosti. Dok ono što se opaža i mjeri kao prostor i kao vrijeme ovisi o [[gibanje|gibanju]] promatrača i za različite je opažače različito, prostor–vrijeme svakomu je isto. U [[Klasična fizika|klasičnome, Newtonovu pogledu na svijet]], prostor i vrijeme su [[apsolutno|apsolutni]], vječni i nepromjenjivi, potpuno neovisni jedno o drugomu. U Newtonovoj teoriji nedostaju metrike (metričke forme ili funkcije udaljenosti) koje bi prostor i vrijeme povezale i učinile ih međusobno isprepletenim veličinama i najveća (gornja, granična) [[brzina]], na primjer [[brzina svjetlosti]] u [[Teorija relativnosti|relativističkoj fizici]]. <ref> '''prostor–vrijeme''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=50718] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>
▲
== Objašnjenje ==
[[Hermann Minkowski|H. Minkowski]] uveo je 1908. novu veličinu ''w'' za određivanje vremena, zasnivajući ju kao četvrtu dimenziju u [[fizika|fizici]]. [[Imaginarni broj|Imaginarna]] koordinata uvedena je u obliku:
:<math> w = i \cdot c \cdot t </math>
odnosno:
:<math> \Delta w = i \cdot c \cdot \Delta t </math>
gdje je: <math> i = \sqrt{-1} </math>, ''c'' - [[brzina svjetlosti]], a ''t'' - [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]], kako bi se [[geometrija]] prostora–vremena formalno što manje razlikovala od [[Euklidski prostor|euklidskoga prostora]]. Postoji, ipak, osnovna (fundamentalna) razlika između [[Euklidska geometrija|euklidske geometrije]] i Lorentzove geometrije prostora–vremena ([[Lorentzove transformacije]]). U euklidskoj je geometriji kvadrat udaljenosti (kvadrat linijskoga elementa) pozitivna, invarijantna veličina. U Lorentzovoj geometriji, pak, kvadrat linijskoga elementa može biti pozitivan, negativan, ili jednak nuli, ovisno o tom prevladava li u njemu vremenski ili prostorni član. To se može prikazati tablicom:
{| class="wikitable"
|+ Lorentzova geometrija prostor-vremena
|-
! scope="col" | Opis
! scope="col" | Kvadrat linijskoga elementa
! scope="col" | Naziv
|-
| vremenski član prevladava nad prostornim
| pozitivan
| vremenoliki interval
|-
| vremenski član jednak prostornom
| nula
| svjetloliki interval
|-
| prostorni član prevladava nad vremenskim
| negativan
| poprostoreni interval
|}
Uobičajeni nazivi za vremenoliki interval između dvaju događaja još su pravo vrijeme, [[Mjesno vrijeme|mjesno (lokalno) vrijeme]] te svojstveno vrijeme, a za poprostoreni interval između dvaju događaja još su prava udaljenost i invarijantna poprostorena udaljenost. Vremenolika i poprostorena područja najbolje su predočena u prikazima prostora–vremena svjetlosnim čunjevima. Svjetlosni signali izviru iz točke O (vršak čunjeva). Točke izvan čunjeva međusobno se poprostoreno razlikuju od vrška čunjeva, a točke unutar čunjeva vremenoliko su razdvojene. Točke u poprostorenim područjima izvan čunjeva opisuju događaje koji su kauzalno (uzročno) nepovezani s opažačem smještenim u vršku čunjeva. U svjetlosnome čunju čestica mora slijediti vremenoliku svjetsku liniju. Takva linija predočena je lokalnom [[tangenta|tangentom]] u svakoj točki, ako je tangenta položena između svjetskih linija svjetlosnih zraka što izviru u toj točki. Svjetlosne zrake koje omeđuju čunjeve su nula-zrake ili nula-linije relativnosti, to su staze što ih ocrtavaju čestice bez mase kada se gibaju brzinom svjetlosti. [[Signal]]i (informacije) ne mogu, ni u načelu, prodrijeti u kauzalno nepovezanu zonu jer bi tada [[foton]] ili bilo koja čestica bez [[masa|mase]] imali brzinu veću od brzine svjetlosti. Svjetlosni je čunj temeljna predodžba u relativističkoj slici svijeta jer otkriva prostorno-vremenske relacije i cjelokupnu kauzalnu strukturu teorije relativnosti. Svjetlosni čunj ima osobito svojstvo simetrije – konformalnu invarijantnost, to jest njegova se struktura ne mijenja pod takozvanim konformalnim transformacijama (promjenama ljestvice).
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Relativnost]]
| |||