Baščaršija: razlika između inačica

Do 19. stoljeća područje grada Sarajeva se ne širi. Sa [[Austro-Ugarska|austrougarskom]] okupacijom [[1878|1878.]] godine, strani arhitekti su htjeli Sarajevo pretvoriti u moderni [[Europa|europski]] grad. Pomogao im je veliki požar koji je uništio stari grad osim dijela koji je i dan danas tu. Tako nastaje današnja poznata granica između Baščaršije i ulice [[Ferhadija|Ferhadije]].

Unutar Baščaršije bila je srpska četvrt. Opet, ogromni udio bio je u vlasništvu Židova. Židovi su na baščaršiji držali kavane i osobito trgovine. Muslimani su imali nešto zanatskih radnji. 1941. godine padom Jugoslavije dolaze novi odnosi. Hrvati katolici u tek uspostavljenoj NDH diljem Sarajeva postavljaju hrvatske zastave, a muslimani nacističke s kukastim križem. 1941. su muslimanski ustaše preuzeli radnje i lokale u židovskom vlasništvu. Krajem rata Hrvatima katolicima natovareni su svi grijesi NDH, a muslimani su ekskulpirani unatoč većem udjelu u zločinima. Na to su još muslimani "okrenuli kaput" i od "velikih Hrvata" postali zelotski komunisti jugoslavenske orijentacije, poput Srba koji su kokardu zamijenili petokrakom. Kao pravovjerni komunisti nacionalizirali su tu istu otetu imovinu s Baščaršije i sebi je dodijelili na uporabu. Nakon [[1945.]] godine, novi gradski narodni odbor je donio odluku da se čaršija postupno ruši, smatrajući da starp trgovačko središte nema ulogu u suvremenom gradu.

 

[[Kategorija:Sarajevo]]