Krbavska bitka: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 14:
|postrojbe2 = 3.000 konjanika<br> 2.000 pješaka <br>5.000 do 8.000 seljaka
|gubitci1 = oko 1.000<ref name="Krešimir Kužić">[[Krešimir Kužić]], ''Bitka Hrvata – bitka na Krbavskom polju 1493. godine'', // ''[[Historijski zbornik]]'', sv. 67, br. 1. Prosinac 2014., str. 11. - 63. {{Hrčak|id=229955}}, str. 31.:{{citat2|Podaci o smrtno stradalim pašinim vojnicima nisu brojni, a uz to svi potječu iz zapadnih vrela. Prihvatit ćemo veličinu od (oko) 1.000 poginulih koja se navodi kod Zedlitza i još nekih autora bez međusobnog utjecaja.}}</ref>
|gubitci2 = od 10.000 do 13.000<ref name="Škrinjar">[http://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/6574-tu-smo-bit-emo-za-vijeke-vjekova-crkva-hrvatskih-muenika-na-udbini.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Ljubomir Škrinjar:, ''Hrvatska svjetla i tame. Tu smo, bit ćemo, za vijeke vjekova - crkva Hrvatskih mučenika na Udbini''. Tvrđava Udbina. Fotografije: nema oznake autora. 8. rujna 2010. (pristupljeno 9. veljače 2017.)</ref>
}}
 
Redak 45:
Bitka je počela u 9 sati ujutro, [[9. rujna]] [[1493.]] godine. Ban Derenčin je prethodno sa svojom vojskom napustio povoljan položaj ispod utvrde Udbina na vrhu brda i spustio se u podnožje. Tamo je rasporedio svoje snage u klasičan bojni poredak s [[Pješaštvo|pješaštvom]] u sredini i konjicom na krilima. Zapovjedništvo na krilima prepustio je Frankapanima i jajačkom banu, a sam je zadržao zapovjedništvo nad sredinom. Jakub paša je Ismail-begu povjerio manju jedinicu za prvi (fingirani) napad, Mehmed-begove ljude poslao u obližnju [[Šuma|šumu]] u [[Zasjeda|zasjedu]], a za sebe je zadržao najveću jedinicu za glavni napad.
 
Ismail-beg je oko tisuću najiskusnijih konjanika formirao u klin i poveo u juriš na slabo opremljene prve redove pješaštva. Pod udarcima kopita podigao se strahovit oblak prašine, pa branitelji nisu mogli procijeniti koliko Turaka u napadu ima. Kad se jedinica približila, pokazalo se, na sveopće zaprepaštenje, da su Turci teško oklopljeni [[Kaciga|kacigama]] i [[Kirasa|kirasama]], te naoružani [[Helebarda|helebardama]]. Udar je bio žestok, ali nakon početnog šoka hrvatske snage su se konsolidirale i počele odbijati turski napad. Međutim Ismail-beg je premapo planu naredio povlačenje svoje jedinice.
 
Mamac je uspio iznad svih očekivanja. Ponesene iluzijom da dobivaju bitku pješačke jedinice su se dale u potjeru za Turcima. Kako zapovjednici nisu uspjeli održati preglednost i disciplinu, jedan po jedan naredili su potjeru, kako bi se održala kakva-takva kompaktnost vojske. Uskoro je cijela vojska bila za petama Ismail-begovim mamcem. Kad su i posljednji branitelji protrčali pokraj šume u kojoj je bila zasjeda iz nje su izjahali Mehmed-begovi konjanici i uz divljačke povike udarili na začelje. U istom trenutku, prva turska jedinica manevrirala je udesno i tako oslobodila put za glavninu s Jakub-pašom na čelu, koja je već jurišala prema naprijed. Udar glavnine bio je iznenadan i silovit. U hrvatskim redovima nastali su sveopća pomutnja i šok, koji su se pojačali kad je Ismail-beg napravio još jedan manevar i udario hrvatsku vojsku s lijeva. Kako je s desne strane bile rijeka [[Krbava (rijeka)|Krbava]], Hrvati su se našli u potpunom okruženju.
Redak 82:
== Bilješke ==
#{{fusd|1}}''"Naziv za Krbavsku bitku u djelu „Der Weisskunig“ nastalom po diktatu njemačkog cara [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana I.]] Vidi: Marx Treitzsauerwein von Ehrentreitz, »Der Weisskunig. Nach den Dictaten und eigenhändigen Aufzeichnungen Kaiser Maximilians I.«, herausg. Alwin Schultz, Jahrbuch der kunsthistorischen Sammlungen des allerhöchsten Kaiserhauses VI, Wien 1888, 285, 511."''<ref>Krešimir Kužić, ''Bitka Hrvata – bitka na Krbavskom polju 1493. godine'', // ''Historijski zbornik'', sv. 67, br. 1. Prosinac 2014., str. 11. - 63. {{Hrčak|id=229955}}, podrubnica 1 na str. 11.</ref>
#{{fusd|2}}''" Pismo od 13. rujna prepisao je u svoju rukopisnu zbirku ''Opus de antiquitatibus cum epitaphiis'' (München, Bayerische Staatsbibliothek, Clm 716) Hartmann Schedel (...) Zbirku je Schedel sastavljao od 1502. do 1506. godine, a Fabreguesovo pismo prepisano je na folijima 129r-130r pod naslovom ''Eruptio Turcorum cum deuastacione in Croatinos et Segniam''."'' <ref>Neven Jovanović, ''Antonio Fabregues o Krbavskoj bici'', // ''Povijesni prilozi'', sv. 41, br. 41., (2011.), str. 173. - 187. {{Hrčak|id=113091}}, str. 173., 176.</ref>
 
== Literatura ==