Velika gospodarska kriza: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
U Hrvata poznata kao Mala kriza. |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 3:
== Pregled ==
U početku lagani pad rasta svjetski vodećeg gospodarstva [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a doveo je spekulativno precijenjeno tržište [[dionica]]ma i drugim vrijednosnim papirima u listopadu [[1929]]. do sloma ("crni
U raznim državama se na izazove reagiralo različito: polazeći od [[Skandinavija|Skandinavije]], a naročito [[Švedska|Švedske]], demokracije koje su funkcionirale počele su, prelazeći u socijalne države, s intervencijama u [[tržište|tržišna]] događanja. Kolebljive pokušaje interveniranja američkog Predsjednika Hoovera je njegov nasljednik [[Franklin D. Roosevelt]] od [[1933]]. pojačao, a skup primijenjenenih mjera ostao je u [[ekonomija|ekonomskoj teoriji]] poznat pod imenom [[New Deal]]. Najpoznatija mjera je bilo financiranje [[javni radovi|javnih radova]], kao mjere za pokretanje investicija, povećanim zaduživanjem države (kasnije poznatim pod nazivom [[deficitno financiranje]]). Mnoge države (npr. [[Velika Britanija]]) tada odustaju od povezivanja vrijednosti svojih [[valuta]] uz [[zlato]] (što je do tada bilo pravilo) kako bi barem sačuvali svoje valutne rezerve. Druge države (npr. [[Weimarska Republika]]) su pokušale jačanjem vrijednosti svojih valuta dovesti pod kontrolu raspad ekonomije, što je imalo za posljedicu katastrofalni pad standarda i dovelo do ogromne socijalne krize. To je, opet, otvorilo put radikaliziranju [[politika|politike]] i u Njemačkoj pogodovalo usponu [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalizma]]. Države poput [[Italija|Italije]] i [[Japan|Japana]], i kasnije Njemačke, su potražile izlaz iz krize u ratnoj industriji, čime riješen problem nezaposlenosti.
== Posljedice ==
|