Mitropolija crnogorsko-primorska: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
višak
uklanjanje izmjene 5336082 suradnika Mateo K 01 (razgovor)ne može puna titula na članku o njemu biti višak,nije drugdje navedena u članku,samo tu
Oznaka: uklanjanje
Redak 7:
== Teritorija i današnje ustrojstvo ==
[[Datoteka:Map of Eparchies of Serbian Orthodox Church (including Orthodox Ohrid Archbishopric)-en.svg|mini|lijevo|200px|Karta nekih vladičanstava [[Srpska pravoslavna crkva|SPC-e]]]]
[[Datoteka:Mitropolit Amfilohije Radović.jpg|desno|mini|200px|Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop cetinjski, Mitropolit crnogorsko-primorski, zetsko-brdski i skenderijski i egzarh sveštenog trona pećkog [[Amfilohije Radović]] služi liturgiji kod [[Crkva sv. Petke - Venerande u Sutomoru|crkve svete Petke]], [[Sutomore]], 2019.]]
Mitropolija crnogorsko-primorska ne obuhvaća cijeli prostor Crne Gore niti cijelo primorje. Na primorju, samo [[Sutorina]] pripada [[Zahumsko-hercegovačko i primorsko vladičanstvo|zahumsko-hercehovačkom i primorskom vladičanstvu]], a ostali postor od [[Igalo|Igala]] do rijeke [[Bojana|Bojane]] pripada mitropoliji crnogorsko-primorskoj. U unutrašnjosti, mitropoliji pripada Stara Crna Gora ([[Cetinje]] i šira okolica), [[Zetska ravnica|Zetska ravnica]] s [[Podgorica| Podgoricom]], [[Bjelopavlićka ravnica]] s [[Danilovgrad]]om i [[Manastir Ostrog|manastirom Ostrog]], bez [[Nikšić]]a, koji pripada [[Budimljansko-nikšićko vladičanstvo|budimljansko-nikšićkom vladičanstvu]]. U pravcu sjeveroistoka, mitropoliji pripada i [[Kolašin]] s [[Manastir|manastirom Morača]]. Mitropolija se dijeli na 7 arhijerejskih namjesništava: cetinjsko, podgoričko-kolašinsko, podgoričko-danilovgradsko, hercegnovsko, bokokotorsko, budvansko i barsko. Namjesništva se dijele na parohije (župe). <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Архијерејски протопрезвитеријати и парохије Митрополије црногорско-приморске|year= |url=https://mitropolija.com/parohije-2/|publisher=|pages= |location= |id= }}</ref> Mitropolija ima svoju izdavačku kuću, časopis i radio pod imenom [[Svetigora (časopis)|Svetigora]]. Naziv Svetigora je dao mitroplit Amfilohije po imenu potoka Svetigore, iz svog rodnog kraja, koji protiče pored [[Manastir Morača|manastira Morača]] i uljeva se u rijeku [[Morača|Moraču]]. Potok Svetigora, na kojem su stoljećima radili manastirski mlin i valjaonice za valjanje sukna, prije ušća u Moraču, preko krečnjačke podloge i fluvioglacijalne terase pravi lijepi vodopad, visok 48 m. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Pritoke rijeke Morače, Desne pritoke, Ibrištica|year= |url=https://geografijazasve.me/2017/11/09/pritoke-rijeke-morace/|publisher=|pages= |location= |id= }}</ref>