Koncentracijski logor Jasenovac: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
članak možda nije neutralan |
m uklonjena promjena suradnika DraconicDark (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Kubura Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 1:
[[Datoteka:jasenovac32.jpg|desno|mini|250px|Ulaz u Jasenovac]]
[[Datoteka:Executed prisoners in Jasenovac.jpg|desno|mini|250px|Žrtve logora]]
Line 5 ⟶ 4:
Sabirni logori nastali su kao rezultat politike rasne i nacionalne isključivosti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koju je 10. travnja 1941. godine, pod okriljem i neposrednim utjecajem [[nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]], proglasila [[Ustaše|Ustaška domovinska organizacija]] (isti dan kada je njemačka vojska ušla u [[Zagreb]]).
U [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]] - državnoj zajednici čiji je [[Komunizam|komunistički]] režim u jasnom nedostatku demokratskog legitimiteta stalno tražio opravdanje svojega postojanja ulogom komunista u borbi protiv [[Fašizam|fašizma]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i potrebom da se zaštiti ''bratstvo i jedinstvo naroda Jugoslavije'' od ''neprijateljske emigracije'', ''vanjskog neprijatelja'' i ''unutarnjeg neprijatelja "koji diže glavu"'' - službena je [[propaganda]] intenzivno promovirala megalomansko mitomansko prikazivanje Jasenovca kao izrazito masovnog stratišta u kojem je na najsvirepije načine pobijeno čak oko 750 tisuća žrtava. Cilj održavanja tog crnog mita bilo je ocrnjivanje, stigmatiziranje i ušutkivanje Hrvata, uzgoj stalnog osjećaja sramote neraskidivo vezanog uz hrvatsku nacionalnu svijest i [[tabu]]iziranje svake pomisli na hrvatsku samostalnost; a s druge strane, cilj je bio vječito izdizanje Srba kao nedužnih žrtava hrvatske državne i nacionalne ideje kojima se Hrvati i Hrvatska dovijeka moraju ispričavati i vječnim ustupcima i darovima na svoju štetu umilostivljavati, tješiti "ugrožene Srbe" kao "vječnu žrtvu" i nadoknađivati neke "zasluge" "[[Nebeska Srbija|državotvornim]]" "čuvarima Jugoslavije" - Srbiji i Srbima.
Nakon nestanka tog režima i države uglavnom se prihvaćaju podatci srpskog demografa Bogoljuba Kočovića i hrvatskog demografa Vladimira Žerjavića, koji su jasno ukazali da je riječ o brojci koja je bila moguća jedino uslijed namjernih grešaka u izračunavanju demografskih gubitaka na području Jugoslavije u II. svjetskom ratu. Uz ispravno korištenje demografskih metoda, znanstvenici smještaju vjerojatni broj žrtava ustaških stratišta (među kojima je Jasenovac bio daleko najveći) na oko 115 tisuća.<ref>[http://www.ic-jasenovac.com/pdf/1/Jasenovac%205.pdf Zapisnici i izlaganja s Prve međunarodne konferencije o Jasenovačkim sabirnim logorima, City University New York, 1997. (organizatori Bernard Klein i Milan Bulajić)], izlaganje Vladimira Žerjavića, str. 208 - 215, izlaganje Milana Bulajića, str. 216 - 228. Posjećeno 21. svibnja 2016.</ref>
| |||