Njegova vlada je završila izolaciju Hrvatske i započela reintegraciju u međunarodnu zajednicu. Privatizacija je zaustavljena, ali nisu uspjeli poništiti učinke iste. Izgradila je autocestu [[Split]]-Zagreb i to kroz hrvatski teritorij. Sve češćim sukobi između stranaka članica vladajuće šestorice su opterećivali njegovu vladu, kao i kritike od strane oporbenog HDZ-a.
Od preuzimanja vlasti do kraja [[2003.]] godine, Račanova vlada rasprodala je stranim poduzetnicima 90,8% hrvatskih banaka, čime je zadanomogućen velikiulazak udaracstranog kapitala u hrvatskom gospodarstvu, koji će kasnije utjecati i na propadanjeto brojnihda proizvodnihbankarski pogonasektor [[prehrambenabude industrija|prehrambene]],stabilan [[tekstilnatijekom industrija|tekstilne]]krize i [[metalurgija|metalurške industrije]] te zatvaranja brodogradilišta.<ref> [http://hrsvijet.net/index.php/vijesti/1322008-hrvatska/9408-analiza-u-samo-godinu-dana-ivica-racan-je-strancima-prodao-44-2-ukupnog-hrvatskog-bankarstva#_ftnref2 HRsvijet.net], ''ANALIZA: U samo godinu dana, Ivica Račan je strancima prodao 44.2% ukupnog hrvatskog bankarstva'', 9. studenog 2010. (pristupljeno 3. lipnja 20172015.)</ref> Za usporedbu, tijekom drugog mandata [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] koncem [[1998.]] godine samo je 6,7% hrvatskog bankarstva bilo u stranom vlasništvu s čime je održao veliki utjecaj države na bankarski sektor što je dovelo hrvatske bankarski sektor do bankrota, iako je najavljivao uvođenje kapitalizma i slobodnog tržišta.<ref> [http://croative.net/velika-analiza-donosimo-imena-ljudi-koji-su-rasprodali-vecinu-hrvatskoga-bankarstva/ Croative.net], ''Velika analiza: Donosimo imena ljudi koji su rasprodali većinu Hrvatskoga bankarstva!'', 1. lipnja 2017. (pristuplj3no 3. lipnja 2017.) </ref>
