Zagora: razlika između inačica

Dalmatinskom zagorom se smatra kontinentalni dio Dalmacije. To je oko 150 km dug pojas odvojen od primorja planinskim nizom [[Kozjak|Kozjaka]] (780 m), [[Mosor|Mosora]] (1339 m), [[Omiška Dinara|Omiške Dinare]] (864 m), [[Biokovo|Biokova]] (1762 m) i [[Rilić|Rilića]] (1160 m). Čine ju područja u okolici [[Knin|Knina]], [[Drniš|Drniša]], [[Sinj|Sinja,]] [[Vrlika|Vrlike]], [[Imotski|Imotskog]] i [[Vrgorac|Vrgorca]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13755 Dalmatinska zagora | Hrvatska enciklopedija]</ref> Pripada prostoru izrazitog [[Krš|krša]] i nema trajnih vodenih tokova. Uglavnom se sastoji od razmjerno niskih uzvisina malenih udolina i [[Polje|polja]] između njih, koji se pružaju u smjeru istok - zapad. [[Brdo|Brda]] su gola ili prekrivena šikarom i niskom [[Šuma|šumom]], u poljima se nalaze obradive površine, a uz njih naselja. Tradicionalno gospodarstvo čini [[stočarstvo]], uglavnom sitnog zuba, i [[poljoprivreda]], posebno vinova loza. Zbog neravnomjernog razvoja južnih hrvatskih krajeva u 2. pol. [[20. stoljeće|20. st.]] u Zagori je vrlo izražena depopulacija. Najviše i najljepše planine Zagore su Biokovo, Dinara i Kamešnica koje odišu ljepotom te su vrlo atraktivne za planinare.