Razlika između inačica stranice »Zagora«

Dodano 90 bajtova ,  prije 11 mjeseci
m
uklonjena promjena suradnika 31.45.225.163 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Tulkas Astaldo
Oznake: uređivanje s mobilnog uređaja Wikipedija za mobilne uređaje
m (uklonjena promjena suradnika 31.45.225.163 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Tulkas Astaldo)
Oznaka: brzo uklanjanje
Ime Zagore u novije se vrijeme pogrešno poistovjećuje s ''Dalmatinskom zagorom'', koja je sasvim recentan, gospodarsko - razvojni pojam, stvoren nakon u Drugog svjetskog rata, u vrijeme [[Tito]]ve [[SFRJ|Jugoslavije]], kao kontrast pojmu "Splitsko - trogirski industrijski bazen", i to nakon uznapredovalog procesa iseljavanja i osiromašenja srednje kopnene Dalmacije.
 
Taj naziv se, stihijski, u novije vrijeme počinje upotrebljavati i kao povijesni i etnokulturološki pojam za čitavo područje Dalmacije koje nije na moru, od rijeke Krke do Neretve, za oduvijek posebne sredine ([[Kninska krajina]], [[Drniška krajina]], Zagora, [[Muć|Mućki kraj]], [[Vrlička krajina]], [[Cetinska krajina]], [[Klis|Kliška krajina]], [[Poljica]], [[Omiška krajina]], [[Imotska krajina]] i [[Vrgoračka krajina]]). Krajine su međusobno povezane uzdužnom cestom Knin – Sinj – Imotski – Vrgorac, izgrađenom 1807.
 
== Zemljopis ==
[[Datoteka:RedLakeCroatia.JPG|mini|200px|[[Crveno jezero]] kod [[Imotski|Imotskog]]]]
Dalmatinskom zagorom se smatra kontinentalni dio Dalmacije. To je oko 150 km dug pojas odvojen od primorja planinskim nizom [[Kozjak|Kozjaka]] (780 m), [[Mosor|Mosora]] (1339 m), [[Omiška Dinara|Omiške Dinare]] (864 m), [[Biokovo|Biokova]] (1762 m) i [[Rilić|Rilića]] (1160 m). Čine ju područja u okolici [[Knin|Knina]], [[Drniš|Drniša]], [[Sinj|Sinja,]] [[Vrlika|Vrlike]], [[Imotski|Imotskog]] i [[Vrgorac|Vrgorca]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13755 Dalmatinska zagora | Hrvatska enciklopedija]</ref> Pripada prostoru izrazitog [[Krš|krša]] i nema trajnih vodenih tokova. Uglavnom se sastoji od razmjerno niskih uzvisina malenih udolina i [[Polje|polja]] između njih, koji se pružaju u smjeru istok - zapad. [[Brdo|Brda]] su gola ili prekrivena šikarom i niskom [[Šuma|šumom]], u poljima se nalaze obradive površine, a uz njih naselja. Tradicionalno gospodarstvo čini [[stočarstvo]], uglavnom sitnog zuba, i [[poljoprivreda]], posebno vinova loza. Zbog neravnomjernog razvoja južnih hrvatskih krajeva u 2. pol. [[20. stoljeće|20. st.]] u Zagori je vrlo izražena depopulacija. Najviše i najljepše planine Zagore su Biokovo, Dinara i Kamešnica koje odišu ljepotom te su vrlo atraktivne za planinare.
 
== Stanovništvo ==