John McCarthy (računalni znanstvenik): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 39 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q92739 na Wikidati
Ispravljene mnoge gramatičke pogreške uglavnom vezane uz apoziciju i subjekt. Apozicija uvijek prije subjekta! Znači "projekt MAC", a nikako ne "MAC projekt" kao što se ne kažni ni "Krk otok" već "otok Krk". Iako je "stanfordskom" u sintagmi "Stanfordskom sveučilištu" pridjev pa se piše malim slovom, to je naziv sveučilišta, stoga ipak ide velikim početnim slovom. Ispravljeno još nekoliko sitnica i dodani prijevodi.
Redak 13:
| etnicitet =
| polje = [[Računarstvo]]
| radna_institucija = [[Massachusetts Institute of Technology]]<br> [[StanfordSveučilište sveučilišteStanford]]
| alma_mater = California Institute of Technology
| doktorski_mentor =
Redak 20:
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Turingova nagrada]], 1971.<br>Мedalja BenjaminBenjaminа Franklin medaljaFranklinа u računalnoj i kognitivnoj znanosti, 2003.
| religija =
| fusnote =
}}
'''John McCarthy''' ([[Boston]], [[4. rujna]] [[1927.]] - [[Boston]], [[23. listopada]] [[2011.]]) bio je istaknuti [[računalni znanstvenik]], dobitnik [[Turingova nagrada|Turingove nagrade]] [[1971]]. za značajne doprinose na polju [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. Odgovoran je za kovanje naziva "umjetna inteligencija" u svojem prijedlogu 1955. za [[DarthmouthKonferencija konferencija|Darthmouthu Darthmouthu|konferenciju u Darthmouthu]] koja se održala 1956.
 
McCarthy je bio jedan od prvih pobornika primjene [[matematička logika|matematičke logike]] za umjetnu inteligenciju. 1958. je predložio tzv. ''Advice Taker'' koji je inspirirao kasniji rad na programiranju zasnovanom za pitanjima-odgovorima i logici. Izmislio je [[Lisp (programski jezik)|programski jezik Lisp]] te objavio njegov dizajn u ''Communications of the ACM'' 1960. Potpomogao je stvaranje ''[[Projekt Mac|projekta MAC]]'' na [[Massachusetts Institute of Technology|MIT]]-u, ali je napustio MIT kako bi na [[sveučilište Stanford|stanfordskomStanfordskom sveučilištu]] 1962. pomogao osnivanje Stanford laboratorijaLaboratorija za umjetnu inteligenciju na Stanfordu, prijateljskog rivala MAC projektu MAC.
 
Prvi je 1961. predložio (u govoru danom prilikom MIT-ovog stogodišnjeg slavlja) da bi računalna [[time-sharingtehnologija vremenske raspodjele]] tehnologija mogamogla voditi ka budućnosti u kojomkojoj bi se računalna moć pa čak i specifične aplikacije mogle prodavati kroz poslovni model sličan onome za [[voda|vodu]] ili [[struja|struju]]. Ovakva ideja računala je bila jako popularna kasnih 1960-ih, ali je oslabila sredinom 1970-ih kad je postalo jasno da sklopovlje, programska podrška i telekomunikacijske tehnologije vremena jednostavno nisu za to spremne. U drugu ruku, od 2000., ideja se revitalizirala u novim oblicima. Pogledati ''[[application service provider]]''.
 
McCarthy je dobio titulu B.S. u matematici pri [[California Institute of Technology]] 1948. te Ph.D. u matematici pri [[sveučilište Princeton|princetonskomPrincetonskom sveučilištu]] 1951. Nakon kratkotrajnih angažmana na Princetonu, Stanfordu, Dartmouthskom koledžu te MIT-u, postao je [[profesor]] na Stanfordu 1962., gdje je i ostao do umirovljenja krajem 2000. kao profesor emeritus.
 
John McCarthy često komentira svjetska zbivanja na forumima [[Usenet|Useneta]] forumima. Neka se od njegovih ideja mogu pronaći na [http://www-formal.stanford.edu/jmc/progress/ webinternetskoj stranici].
 
== Vanjske poveznice ==